Izrael i Hamas stupit će u “zajedničko i istovremeno” primirje koje treba da počne u petak u dva sata ujutro po lokalnom vremenu, rekao je zvaničnik Hamasa za Reuters.
Izraelski sigurnosni kabinet rekao je da su jednoglasno glasali za “uzajamno i bezuslovno” primirje u Gazi koje je predložio Egipat koji je djelovao kao posrednik. Izraelska strana kaže da još uvijek nisu dogovorili sat implementacije dogovora.
Nekoliko minuta nakon najave ponovo su počeli napadi. Sirene su upozorile na nadolazeće rakete u izraelskim pograničnim područjima, a novinar Reutersa čuo je zračni udar u Gazi.
Egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi naredio je slanje dvije sigurnosne delegacije u Izrael i Palestinsku samoupravu kako bi radili na održavanju mira, saopštila je egipatska državna televizija.
Odluka o primirju uslijedila je nakon američkog pritiska da se zaustave napadi.
Viši zvaničnik Hamasa Musa Abu Marzuk rekao je ranije za libansku televiziju kako očekuje da će prekid vatre biti dogovoren u roku od jednog ili dva dana na osnovu zajedničkog sporazuma. Izraelski ministar kaže da će Izrael zaustaviti napade tek kad postigne svoje ciljeve.
Biden je u srijedu tokom četvrtog razgovora u zadnjih sedam dana pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da traži deeskalaciju nasilja.
Poziv je uslijedio nakon što su izraelski mediji citirali Netanjahua koji je rekao da ne može postaviti vremenski okvir za završetak neprijateljstava.
"Dva čelnika imali su detaljan razgovor o tome šta se dešava u Gazi, napretku Izraela u umanjivanju sposobnosti Hamasa i drugih terorističkih elemenata, te kontinuiranim diplomatskim naporima regionalnih vlada i Sjedinjenih Država", rekla je 19. maja glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.
"Predsjednik je premijeru prenio da danas očekuje značajnu deeskalaciju na putu do prekida vatre", dodala je Jean-Pierre.
Reutersov izvor iz egipatske sigurnosti takojer je ranije rekao da su se strane načelno dogovorile o prekidu vatre nakon pomoći posrednika, ali da se o detaljima još uvijek raspravlja u tajnosti.
Posljedice sukoba
Sukob je počeo 10. maja nakon više sedmica napetosti između Palestinaca i Izraelaca u istočnom Jeruzalemu zbog deložacija palestinskih porodica. Kulminacija napetosti dogodila se u kompleksu džamije Al-Aksa tokom svetog muslimanskog mjeseca ramazana.
Nakon toga Hamas je krenuo da ispaljuje rakete na Izrael.
Najmanje 232 osobe poginule su u Gazi, uključujući 100 žena i djece, pokazuju podaci palestinskih zdravstvenih zvaničnika. U Izraelu je poginulo 13 osoba.
Izrael kaže da je oko 4.000 raketa bačeno na njihovu teritoriju iz Gaze.
U četvrtak rano ujutru izvedeno je više od 100 izraelskih vazdušnih napada na Hamasovu infrastrukturu na sjeveru Gaze, a palestinski militanti uzvratili su raketnom vatrom na ciljeve u Izraelu.
Humanitarna agencija Ujedinjenih nacija saopštila je da je gotovo 450 zgrada uništeno ili jako oštećeno u Gazi, uključujući šest bolnica. Više od 52.000 osoba je napustilo svoje domove u Gazi koju blokiraju Izrael i Egipat.
Nakon četiri sastanka Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nije uspjelo da izađe sa zajedničkim saopštenjem. Američka strana u UN-u rekla je ranije da neće podržati napore Francuske za rezolucijom Vijeća sigurnosti rekavši kako vjeruju da će takvi postupci potkopati napore za deeskalacijom nasilja.
Niti jedan prekid vatre vjerovatno neće riješiti osnovna pitanja izraelsko-palestinskog sukoba. Međunarodni proces čiji je cilj stvaranje palestinske države oslobođene od izraelske okupacije i garancija izraelske sigurnosti, zamrznut je od 2014. godine.
Hamas kojeg Zapad smatra za terorističku organizaciju nije bio dio Palestinske oslobodilačke organizacije sa Izraelom koji je doveo do privremenih mirovnih sporazuma 1990-ih i uspostavljanja ograničene Palestinske samouprave na okupiranoj Zapadnoj obali.
Vijeće UN-a za ljudska prava saopštilo je da će 27. maja održati posebno zasjedanje na kojem će razgovarati o "teškoj situaciji o ljudskim pravima" na Palestinskoj teritoriji, uključujući istočni Jeruzalem.
