Muslimani proslavljaju Kurban-bajram

Islamski vjernici počinju četvorodnevnu proslavu jednog od dva svoja najveća praznika – hadžijski Kurban-bajram (Dan žrtve). 


Prvog dana praznika obavlja se bajramska molitva – Bajram-namaz. 


Svi muslimanski vjerski praznici računaju se prema mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama. 


Kurban-bajram se naziva i hadžijski zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće u ćabi, odnosno u Meki, u Saudijskoj Arabiji, najvećem islamskom svetilištu. 




Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ukoliko mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice. 


Praznik se zove Kurban-bajram jer se tada prinosi žrtva – kurban (ovca ili goveče), što znači približavanje Bogu. Prinošenje žrtve značajan je dio hadža. Taj obred vrše svi oni koji za to imaju mogućnosti. Običaj je da se meso (od kurbana) dijeli sirotinji, susjedima i rodbini.


Priča iz Biblije i Kur'ana o žrtvi su slične, ali u Bibliji đavo iskušava Avrama da li će da žrtvuje sina Isaka, a u Kur'anu iskušava Ibrahima da li će žrtvovati sina Ismaila. Predanje se završava tako što Allah zamjenjuje Ismaila žrtvenom životinjom poslatom iz raja.