Danas zvanična ceremonija zatvaranja Haškog tribunala
Tribunal je prestao da radi 30. novembra, a njegov rad preuzeo je Mehanizam za medjunarodne krivične sudove, koji će okončati preostale žalbene postupke.
Tokom više od 24 godine rada Tribunal u Hagu procesuirao je 161 optuženog, od kojih su više od polovine pripadnici političke i vojne vlasti Srbije i Republike Srpske. Osuđeni su na više od 1.000 godina zatvora.
Tribunal sada za sobom ostavlja milione dokumenata iz predmeta koji su se pred njim vodili, a koje žele zemlje regiona čiji su gradjani bili u postupcima.
Srbija zahteva da joj se ono što je ustupila u svim predmetima vrati, a samo u slučaju bivšeg predsednika Slobodana Miloševića, prema izvorima advokata, u sudu je oko milion i po dokumenata.
Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović navodi da sada predstoji da zajednička radna grupa Ministarstva pravde i Haškog tribunala razgovara i utvrdi kriterijume na osnovu kojih će se osnovati dokumentaciono-informacioni centar koji ima za cilj da preuzme dokumentaciju koja je javna u Tribunalu, da imamo elektronsku dokumentaciju kada je reč o presudama.
Bender: Mnogo posla iza Haškog tribunala
Takođe, kako je navela, Srbija zahteva povratak dokumentacije pod oznakom 'poverljivo' koja je pod posebnim merama zaštite bila izdata Tribunalu.
Predsednik Suda Karmel Ađijus smatra da građa tribunala pripada UN i da bi možda za pet decenija mogla da pripadne zemljama bivše Jugoslavije.
Tribunal u Hagu osnovan je 25. maja 1993. godine Rezolucijom 827 Saveta bezbednosti UN radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.