ŠPIJUNSKE IGRE - Pukovnik ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Igor Egorov i njegov tajni suradnik, "krtica" iz ukrajinske tajne službe (SBU), general bojnik Valerij Šaitanov (57) susretali su se na teritoriju Hrvatske, Njemačke i Francuske, a tema tih sastanaka bilo je špijuniranje Ukrajinaca, ali i planiranje ubojstva naručenog od ruske tajne službe, piše portal Bellingcat, koji je već nekoliko godina ozbiljna kost u grlu vlasti u Moskvi, a poznat je po razotkrivanju detalja ruske špijunske operacije protiv Sergeja Skripalja, koji je u Velikoj Britaniji otrovan novičokom.
Pukovnik ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Igor Egorov i njegov tajni suradnik, "krtica" iz ukrajinske tajne službe (SBU), general bojnik Valerij Šaitanov (57) susretali su se na teritoriju Hrvatske, Njemačke i Francuske, a tema tih sastanaka bilo je špijuniranje Ukrajinaca, ali i planiranje ubojstva naručenog od ruske tajne službe, piše portal Bellingcat, koji je već nekoliko godina ozbiljna kost u grlu vlasti u Moskvi, a poznat je po razotkrivanju detalja ruske špijunske operacije protiv Sergeja Skripalja, koji je u Velikoj Britaniji otrovan novičokom.
Kako navodi Bellingcat, susreti u Hrvatskoj dogodili su se u tri navrata u Puli, između 2015. i 2019. godine.
Šaitanov, inače zamjenik šefa SBU-ova odjela za antiterorizam, 14. travnja uhićen je u Ukrajini. U priopćenju za javnost iz SBU-a su tada poručili da je FSB Šaitanova vrbovao na samom početku rata u Ukrajini 2014. godine, a na rusku stranu vrbovao ga je upravo Egorov koji je tada često boravio u Ukrajini. SBU je tada napomenuo i da je Egorov visokoodlikovan časnik FSB-a koji je zanat "izučio" još za vrijeme KGB-a te je primio i medalju za svoju ulogu u ruskoj aneksiji Krima 2014. godine.
Šaitanov je optužen da je Egorovu odavao informacije o operacijama ukrajinskih snaga u regiji Donbas na istoku zemlje (u kojoj su bjesnili sukobi s proruskim separatistima), informacije od značaja za nacionalnu sigurnost Ukrajine, detalje o suradnji Ukrajine sa zapadnim zemljama te osobne podatke ukrajinskih operativaca u ratu.
Ukrajinska tajna služba objavila je tada i audiozapis razgovora Šaitanova i Egorova i još jedne neimenovane osobe koju su, kako se čini, njih dvojica nagovarali da ubije Adama Osmajeva, čečenskog dragovoljca koji se borio na strani Kijeva tijekom sukoba s Rusima u istočnoj Ukrajini. Kako navodi SBU, čini se da je upravo na sastancima u Puli i u Francuskoj planirano ubojstvo Osmajeva.
U jednom od objavljenih razgovora čuje se kako Egorov instruira tu treću osobu da Osmajeva ne zove imenom, niti ne spominje ubojstvo, na što je ova osoba sugerirala da bi umjesto toga mogli koristiti termin "poslali smo ga na vječna lovišta". Egorov se s time složio i potom predložio da metu zovu "Maradona". U drugom pak razgovoru Egorov i treća osoba dogovaraju cijenu ubojstva za koje je Egorov prvo predložio 100.000 dolara, a potom bez puno protivljenja pristao i na 200.000 te još ubacio i rusko državljanstvo i državnu mirovinu.
Portali Bellingcat i The Insider su još ranije otkrili, bez da su objavljivali, da je pukovnik Igor Anatoljevič Egorov visokopozicionirani časnik elitnog odjela FSB-a poznatog samo kao Odjel V, koji je u vrijeme KGB-a bio poznat pod nazivom Vimpel i bio zadužen za provođenje cijelog niza tajnih operacija. Kako kažu, Egorov je 2014. i 2015. više puta putovao u centre preko kojih su Rusi upravljali vojnim operacijama u ukrajinskoj regiji Donbas.
Bellingcat dalje špekulira, uz izvođenje nekih dokaza i puno više indicija, da je Egorov bio i itekako važna figura u ranoj fazi rata u Ukrajini te ga čak spominju i u kontekstu rušenja malezijskog putničkog zrakoplova na letu MH17 kada je poginulo svih 298 putnika i članova posade.
Osim u Ukrajinu, Hrvatsku, Njemačku i Francusku, Egorov je od 2011. godine putovao u cijeli niz zemalja, piše Bellingcat, a među njima se izdvajaju i posjeti Crnoj Gori, od kojih je jedan bio mjesec dana prije propalog puča 2016. godine.
Kad je u pitanju Čečen Adam Osmajev čije su ubojstvo Egorov i Šaitanov planirali, on je trn u oku ruskim tajnim službama već godinama. Prvo je optužen da je 2007. godine planirao atentat na čečenskog lidera Ramzana Kadirova, a potom je 2012. optužen i da je planirao atentat na ruskog predsjednika Putina. Zbog druge je optužbe Osmajev u ukrajinskom pritvoru proveo dvije godine čekajući izručenje u Rusiji da bi ga u travnju 2014. ukrajinski sud pustio na slobodu.
Već početkom iduće godine Osmajev je preuzeo zapovjedništvo nad jedinicom Čečena koji su se u ratu u Ukrajini borili protiv ruskih snaga, ali i proruskih separatističkih postrojbi. U 2017. godini na njega je dva puta pokušan atentat - oba je preživio, ali su u drugom ubijeni njegova supruga i suborkinja.
