U NOVIM OKOLNOSTIMA - Predstavnici manjina i antifašista poručili su u utorak da je prihvaćanje poziva na službenu komemoraciju u Jasenovcu uvjetovano okolnostima koronavirusa, ali i da su time pružili ruku vlastima, što ne znači da će tamo biti i dogodine ako se odnos prema žrtvama Jasenovca ne popravi.
Predstavnici manjina i antifašista poručili su u utorak da je prihvaćanje poziva na službenu komemoraciju u Jasenovcu uvjetovano okolnostima koronavirusa, ali i da su time pružili ruku vlastima, što ne znači da će tamo biti i dogodine ako se odnos prema žrtvama Jasenovca ne popravi.
Na službenoj državnoj komemoraciju povodom 75. obljetnice proboja posljednjih zatočenika ustaškog logora Jasenovac u srijedu će, prvi put će nakon 2015., prisustvovati i predstavnici srpske i romske nacionalne manjine, židovske zajednice te Saveza antifašističkih boraca (SABA RH), koji su posljednjih godina organizirali zasebne komemoracije.
Predsjednik židovske općine Zagreb Ognjen Kraus je za Hinu kazao da su zajedničku komemoraciju prihvatili s obzirom na situaciju vezanu s epidemijom, ali i da su “pružili ruku i prihvatili poziv da konačno počnu razgovarati o svim gorućim problemima koji postoje između žrtava logora Jasenovac i Vlade”.
Ustvrdio je da se godinama ne čini u pogledu sprječavanja revitalizacije ustaštva, prekrajanja povijesti te pitanja pokliča “Za dom spremni”, koje nije riješeno na Visokom prekršajnom sudu.
Kraus je kazao da su predstavnici organizacija priključivanjem službenoj komemoraciji pokazali dobru volje, ali da to "ne znači da će dogodine biti na tome ako se nešto ne učini".
O svojim zahtjevima, s Vladom su prošle godine održale jedan sastanak, a Kraus navodi da ga nakon njega nitko nije kontaktirao.
"Prošle smo godine imali jedan dobar sastanak nakon komemoracije s Vladom, da ćemo sve riješiti do ove godine", kazao je ocijenivši da nije riješeno ništa.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin za Hinu je kazao da se ove godine zbog okolnosti epidemije koronavirusa ne može održati masovna komemoracija koje su udruge organizirale posljednjih godina.
Habulin je ocijenio da je zajednička komemoracija "najmanje i najviše što u ovom trenutku možemo učiniti s obzirom na pandemiju", ali i pokušaj da se sjedne i razgovara s Vladom, s obzirom da postoje mali pomaci u rješavanju nagomilanih problema u posljednjih 30 godina.
"Potrebno je pružiti ruku i reći da smo spremni sjesti za stol i rješavati problematiku, a mislim da je želja predsjednika Vlade da se te stvari rješavaju", kazao je Habulin.
Kazao je da organizacije žrtava logora Jasenovac očekuju sastanke s resornim ministarstvima koje mogu rješavati određene stvari.
Pomake vidi, među ostalim, i u činjenici da je ove godine dogovoren posjet Jasenovcu učenika 200 škola, koji će okviru vanrazredne nastave učiti o holokaustu, a od sljedeće godine taj bi posjet trebao biti obavezan za sve škole.
“Izuzetno mi je drago što ćemo po prvi put u moja tri mandata biti svi na jednom mjestu”, kazao je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi.
Smatra da je potrebno odati pijetet žrtvama logora Jasenovac, a da zahtjeve organizacija treba rješavati na drugačije načine, a ne s odlaskom i neodlaskom na komemoracije.
“Trebalo bi poslati drugačiju poruku. Naravno da ne odobravamo, primjerice, pozdrav “Za dom spremni, ali to ne znači ne možemo komemorirati žrtve”, poručio je Kajtazi ustvrdivši da je posljednjih godina bio prisutan na svim komemoracijama koje su se organizirale, bilo da se radi o službenoj ili onima u organizaciji manjina te antifašista.
