LOGOR U KERESTINCU - Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa osvrnuo se na šokantnu sudsku odluku kojom je ženi koja je 1992. godine bila zatočena u logoru Kerestinec, gdje ju je više hrvatskih vojnika silovalo, zlostavljalo, mučilo strujom, batinalo, tjeralo da hoda gola, s vrećom na glavi vodilo iz prostorije u prostoriju, stavljalo joj pištolj u usta i nož pod grlo, za to dosuđeno 50.000 kuna kao naknada za duševne boli.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa osvrnuo se na šokantnu sudsku odluku kojom je ženi koja je 1992. godine bila zatočena u logoru Kerestinec, gdje ju je više hrvatskih vojnika silovalo, zlostavljalo, mučilo strujom, batinalo, tjeralo da hoda gola, s vrećom na glavi vodilo iz prostorije u prostoriju, stavljalo joj pištolj u usta i nož pod grlo, za to dosuđeno 50.000 kuna kao naknada za duševne boli.
Žena je tražila odštetu u iznosu od 100.000 kuna, no sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu je rekla da je to previše i odrezala upola manji iznos.
- Mislim da taj predmet nije niti trebao doći na sud. Slučaj se trebao riješiti pristojnom ponudom DORH-a koja bi žrtvi bila prihvatljiva - rekao je Sessa, s kojim smo razgovarali o problemu odšteta i Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda iz 2002. godine, na koje odvjetnici imaju niz prigovora. Prema tim kriterijima, koji se nisu mijenjali 18 godina, najviša odšteta, u iznosu od 220.000 kuna, može se dodijeliti za smrt bračnog partnera ili djeteta. Sve ostalo daleko je ispod tog iznosa.
Primjerice, za jaku naruženost može se dobiti najviše 37.000 kuna, naknada za strah kreće se u rasponu od 2200 do 30.000 kuna, a za jake fizičke bolove je 370 kuna dnevno. Odvjetnici ukazuju na to da od tada do danas inflacija iznosi 38 posto, a plaće su narasle za 74 posto, što znači da je vrijednost naknada sve manja.
Grupa odvjetnika, njih 47, stoga je Vrhovnom sudu poslala deklaraciju kojom traži izmjenu Orijentacijskih kriterija.
Predsjednik Vrhovnog suda Sessa je rekao da vidi dva problema te ističe da se već pripremaju izmjene Orijentacijskih kriterija, i to neovisno o inicijativi odvjetnika.
- Jedan problem je zastarjelost Orijentacijskih kriterija i zato smo pokrenuli postupak za njihovu izmjenu. Drugi je problem što niži sudovi ne uvažavaju stav Vrhovnog suda da Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula - kaže Sessa.
Podsjetio je i da su Orijentacijski kriteriji doneseni 2002., kada je sudska praksa bila jako različita te su se u istoj vrsti predmeta na različitim sudovima dosuđivali bitno različiti iznosi.
Bivši predsjednik Vrhovnog suda u čijem su mandatu doneseni ti kriteriji, sada odvjetnik Ivica Crnić, kaže da su Orijentacijski kriteriji bili doneseni zbog pravne sigurnosti, kako bi oštećenici mogli znati na koji raspon odštete mogu računati, a i osiguravatelji su znali što mogu očekivati. Crnić kaže da već deset godina govori o potrebi donošenja novih kriterija.
