Doc. dr. sc. Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik GRECO-a, tijela Vijeća Europe za borbu protiv korupcije, rekao je tijekom gostovanja u emisiji Newsroom N1 televizije da ne zna zašto se čeka s objavom izvještaja GRECO-a, s čijom se objavom kasni već tri mjeseca.
"Mi sad čekamo izvještaj za peti krug koji se odnosi na sprečavanje korupcije u odnosu na Vladu i u odnosu na policiju. Ja ne znam zašto čekamo. Čekamo ga već tri mjeseca, odnosno čekamo autorizaciju hrvatskih vlasti da se objavi taj izvještaj. Taj izvještaj je bio gotov prije tri mjeseca i mi sad čekamo. To je moram reći prvi puta da Republika Hrvatska toliko vremena čeka da ovlasti GRECO da se zajednički objavi taj izvještaj, prije nije bila takva situacija", rekao je Mrčela za N1 i dodao kako je Hrvatska u GRECO-u od 2000. godine.
Upitan ima li informaciju zašto je to tako, odgovara: "Ne. Ja nemam takvu informaciju, ali moram reći da ja nisam dužan dobiti takvu informaciju jer ja kao predsjednik GRECO-a nisam uključen uopće bio u taj izvještaj, niti uz bilo što što se tiče za Hrvatsku. Baš kao predsjednik GRECO-a moram reći da nije dobro da se toliko dugo čeka s odobrenjem da izvještaj postane javan."
"Stanje je takvo da je prije šest godina izdana preporuka koja je izdana Hrvatskom saboru za sprečavanje korupcije i izdane su nekakve preporuke koje se tiču osnaživanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Neke preporuke su provedene, ali... Tri preporuke su bile za Hrvatski sabor. Niti jedna od te tri šest godina već nije provedena, a jedna od tih (ja bih rekao najvažnija) je ona za donošenje kodeksa zastupnika.
Taj Kodeks se ne odnosi na to kako se oni trebaju ponašati, trebaju li biti pristojni ili ne trebaju biti pristojni, nego se odnosi na pitanje sprečavanja sukoba interesa, na pitanje kako postupiti kada prime neki protokolarni dar, na pitanje transparentnosti, na pitanje objavljivanja s kim su se sastali vezano uz nekakav zakonski prijedlog, itd. Prema tome, to je jedan standard Vijeća Europe koji su gotovo sve države članice Vijeća Europe, a njih ima 47 dobile, pa tako i Hrvatska odnosno Hrvatski sabor. Mi očekujemo evo već šest godina da ta preporuka bude provedena. Ja ne znam zašto to do sada nije napravljeno, donošenje takvog kodeksa s obzirom na to da postoje i modeli i načini i savjeti i radovi o tome, nije nikakva nuklearna fizika da bi trebao biti problem", pojasnio je Mrčela.
Istaknuo je kako se nada da će to biti brzo doneseno, jer se, kako tvrdi, "gubi pozicija koju je Hrvatska mukotrpno stekla u Vijeću Europe i to kao država koja je jedna od onih koja najbrže i najsveobuhvatnije provode preporuke i to se sada gubi".
Mrčela je rekao kako ne misli da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pod pritiskom Vlade i pravosuđa.
"Povjerenstvo je pod pritiskom toga da mora raditi svoj posao onako kako treba raditi, da se na pozive suda treba odazivati jednako kao što se mora odazvati i tužitelj. Ja ne mogu komentirati ovaj konkretan postupak, ali mogu načelno reći da svaki predmet kad dođe na svaki sud pa tako i Upravni sud se procjenjuje ima li on nekakvu prednost ili nema nekakvu prednost, je li on bitan, ima li javni interes ili nema javni interes. Meni se čini da ovaj predmet više nego ima javni interes i mislim da tu nije nikakvo čudo da postupak ide brzo", kazao je Mrčela.
Osvrnuo se i na izjavu Nataše Novaković koja je rekla da je iznenađena koordiniranošću sudaca koji rade na predmetima u slučaju tužbe Andreja Plenkovića protiv Povjerenstva. "Da meni kolega dođe i kaže imamo iste stranke u sličnom predmetu, ja bih se s njim dogovorio kad ćemo odrediti raspravu. Bi li bilo bolje da se čeka 6 mjeseci u tom predmetu?", pita se Mrčela.
Komentirao je tužbu premijera protiv Povjerenstva. "Mislim da tu i premijer, a i svaki drugi građanin ima pravo u takvim situacijama pokrenuti postupak. Prema tome, to što to sad radi premijer daje naravno određenu težinu i zato sud taj predmet treba riješiti što je prije moguće na pravilan način", kazao je Mrčela.
"Izvještaj Europske komisije zove se semafor. To je dokument koji Europska komisija izdaje svake godine i on daje jedan presjek rada pravosuđa. On ima 60 stranica i 57 tablica. Od sve te množine podataka u hrvatskoj javnosti se predstavlja samo jedan ili možda dva. To je da imamo gotovo pa najveći broj sudaca na sto tisuća stanovnika. Taj podatak je otprilike važan koliko je i sada važno za koronavirus to što pada kiša vani. Prema tome, on ne znači ništa jer ne vodi računa o broju predmeta i ne vodi računa o mnogim drugim situacijama", pojašnjava Mrčela.
Istaknuo je kako je Hrvatska peta po redu u EU po rješavanju predmeta.
"Dakle, u svim tim kategorijama kad se gleda mi smo negdje u sredini, a prezentira se isključivo ovaj jedan podatak koji zapravo nama ne znači ništa jer se ne nudi rješenje. Koje bi rješenje bilo? Da se smanji broj sudaca? Što će biti s milijun i 200 tisuća predmeta koje svake godine dolazi na sud i koje suci riešavaju u postotku između 102 i 103 posto što je za osam godina dovelo do smanjenja ukupnog broja predmeta s milijun i 300 tisuća, na ispod 400 tisuća", naglašava Mrčela.
O efikasnosti sudaca kaže kako se ekonomske zakonitosti ne mogu primijeniti na pravosudni sustav.
"Zato što oni jednostavno ne vrijede i oni tu ne mogu pomoći. Jer bi onda rezultat bio sasvim drugačiji. Suci nisu cipelari, svaka čast onima koji rade cipele, da rade na određeni broj predmeta jer predmeti imaju različitu težinu, različiti opseg, različiti značaj, različite činjenice, različito pravo i mislim da smo mi inače došli u jednu situaciju gdje se mnogi koji nisu pravnih znanosti se našli pozivati i kritizirati situaciju, a ne poznaju niti sustav niti da ne kažem da nisu nikad vidjeli spis niti znaju koja je razlika između krajnje nužde i velike nužde. Tako da mi sad imamo situaciju da svi znaju sve, a nitko ne nudi nikakva prava rješenja", rekao je Mrčela.
Stimulacija sudaca po učinku bi možda imala nekakav efekt u kratkotrajnom smislu, ali to je nepotrebno jer suci znaju da svoj posao trebaju raditi, smatra Mrčela i kaže kako je točno da postoje suci koji svoj posao ne rade onako kako trebaju. "Oni su u manjini. Mi moramo njih pronaći i moramo s njima razgovarati ili ako ne žele raditi - neka odu iz sustava. Nešto se u tom smislu već radi", ističe Mrčela.
Taj slučaj najbolje pokazuje koliko je bitna preporuka GRECO-a koja je bila izdana Republici Hrvatskoj da se promijeni način izbora i imenovanja glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda, mišljenja je Mrčela.
"Taj izbor je, kao što znate, dosad bio isključivo u rukama politike. To nije dobro, politiku bi iz toga trebalo isključiti. Politika bi mogla i trebala imati onaj utjecaj samo da potvrdi ono što hoće struka. U tom smislu je išla i preporuka GRECO-a. I što se tiče izbora glavnog državnog odvjetnika i što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda. Te preporuke jednako tako još nisu provedene", rekao je Mrčela.
"U praksi bi trebale promijeniti tako da bi struka trebala imati mnogo veći učinak i mnogo veći utjecaj na izbor te dvije funkcije nego što ima. S obzirom na to da politika jedino ima utjecaj na to. Na imenovanje i izbor glavnog državnog odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda to pokazuje zapravo politički utjecaj na te dvije funkcije. To je sasvim jasno i nitko od toga ne treba bježati. Samo mi nismo država koja ima demokratsku i civilizacijsku povijest od 200 godina pa da se onda iskristaliziralo da zapravo struka tu treba donijeti odluku kao što recimo imate u Engleskoj ili u Njemačkoj ili u nekim drugim državama. Prema tome, tu mi još trebamo napraviti dosta toga", smatra.
Hoće li ostavka glavnog državnog odvjetnika imati posljedice na neke predmete koji su bili u rukama DORH-a?
"Ja mislim da ne. Glavni državni odvjetnik uopće ne radi na konkretnim predmetima", kazao je sudac Mrčela.
