WORLD SUMMIT 2020 - World Summit 2020., najveći ovogodišnji mirovni summit, tijekom proteklih šest dana zasjedanja u glavnom južnokorejskom gradu Seulu, okupio je tri tisuće visokih uzvanika iz 170 zemalja svijeta, a na nekim manifestacijama sudjelovalo je čak šest tisuća sudionika.
World Summit 2020., najveći ovogodišnji mirovni summit, tijekom proteklih šest dana zasjedanja u glavnom južnokorejskom gradu Seulu, okupio je tri tisuće visokih uzvanika iz 170 zemalja svijeta, a na nekim manifestacijama sudjelovalo je čak šest tisuća sudionika.
Tradicionalna mirovna konferencija, u organizaciji međunarodne organizacije Universal Peace Federation, koja je savjetodavno tijelo Ujedinjenih naroda, okupila je aktualne i bivše državnike, dobitnike Nobelove nagrade, vjerske lidere, globalne promicatelje mira te istaknute predstavnike akademskog i javnog života. Hrvatsku je, temeljem pozivnice organizatora, predstavljao prof. dr. Božo Skoko, komunikacijski stručnjak i profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, čiji su zapaženi radovi na području strateškog komuniciranja država.
Pod sloganom „Međuovisnost, uzajamni prosperitet i univerzalne vrijednosti“, sudionici su kroz niz izlaganja, konferencije posvećene različitim područjima života i globalnim regijama, te mirovne inicijative tražili rješenja za kritične svjetske probleme i postizanje mira u svijetu, odnosno pitanja sigurnosti i razvoja.
Neki od pozvanih govornika na plenarnim zasjedanjima bili su šef američkog kongresa Newt Gingricha, predsjednik Europske komisije u pretprošlom sazivu Jose Manuel Barroso, glavni tajnik UN-a u mandatu 2007-2016. Ban Ki-moon, bivši premijeri Španjolske, Švedske, Italije i Češke - Felipe Gonzales, Carl Bildt, Enrico Letta i Mirek Topolanek, te niz predsjednika i premijera afričkih, južnoameričkih i azijskih zemalja koje su se istaknule svojim razvojem, borbom protiv korupcije, mirovnim inicijativama i podizanjem standarda života.
Među ostalim, na konferenciji se razgovaralo i o jačanju odnosa između komunističke Sjeverne i kapitalističke Južne Koreje. A zanimljivo je kako je sjevernokorejski vođa Kim Jong-un poslao poruku organizatorima izražavajući nadu da će napori konferencije pridonijeti zajedničkom miru, razvoju i jedinstvu.
Najsvečaniji dio World Summita 2020. bila je dodjela Sunhak nagrade za mir, korejske inačice Nobelove nagrade za mir, koja dobiva sve više na važnosti otkako se izbor švedske akademije sve više politizira i kritizira. Laureati su dobili po milijun dolara te zlatne medalje s likovima utemeljitelja i najvećih korejskih boraca za mir - dr. Hak Ja Han Moon i dr. Sun Myung Moon, čija je 100. obljetnica rođenja obilježena na konferenciji. Nagradu su dobili: Ban Ki-Moon, glavni tajnik UN-a (2007-2016.); predsjednik Senegala Macky Sall, koji je od 2012. napravio iskorak u toj siromašnoj zemlji u pogledu reformi, borbe protiv korupcije, infrastrukturi i jačanju standarda života, te kršćanski luteranski biskup Palestinac Munib Younan, koji je posvetio život jačanju odnosa između Židova, kršćanstva i islama na Bliskom istoku, a zajedno s papom Franjom i između protestanata i katolika u Europi.
Domaćin konferencije Universal Peace Federation, iza koje stoji moćna organizacija i lobistički utjecaj utemeljitelja, obitelji Moon, koji su pridonijeli padu komunizma u SSSR-u, postizanju mira i napretka u nizu zemalja, ali i uspostavi povjerenja između dvije podijeljene Koreje, već godinama radi na stvaranju platforme za dijalog između različitih kultura, nacija i vjera, nastojeći da svaka zemlja na svjetskoj konferenciji bude zastupljena ljudima koji su se dokazali svojim nastojanjima u promicanju mira, dijaloga, tolerancije i razvoja ili bi to mogli činiti u budućnosti, s obzirom na vlastite potencijale i kredibilitet.
Jedan od panela konferencije bio je posvećen postizanju mira i razvoja na Balkanu, a predvodili su je utjecajni Anders Rasmussen, bivši šef NATO-a i Christopher Hill, stručnjak State Departmenta za jugoistok Europe i Aziju. Razgovaralo se o stanju u Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu i Srbiji. Hrvatska nije bila obuhvaćena tim balkanskim temama već je istaknuta kao pozitivan primjer uspjeha kroz djelovanje u NATO savezu i Europskoj uniji.
Jedini službeni predstavnik Hrvatske, budući da su, uz njega, pozvani bivši predsjednici otkazali put u Seul, bio je profesor Božo Skoko, koji ističe kako je Hrvatska na summitu percipirana iznimno pozitivno, isključivo kao dio europskih i globalnih rješenja, a ne problema. Dodaje kako su globalne lidere i predvodnike različitih religija i globalnih mirovnih organizacija zanimala hrvatska rješenja za postizanje mira i napretka nakon krvavog rata, otvorenost prema drugima i drugačijima, budući da je Hrvatska nedavno uvrštena među 15 najtolerantnijih zemalja na svijetu, prema istraživanju američkog sveučilišta Berkeley, ali i za promjenu imidža od zemlje koja je bila prepoznata uglavnom po ratu, do jedne od najpopularnijih europskih turističkih destinacija i sportskih velesila. Inače, Hrvatska je prilično poznata u Južnoj Koreji, odakle nam dolazi sve više turista.
Iako je postojao strah od korona virusa, odaziv na konferenciju je bio iznimno visok, a besprijekorna organizacija summita, koji je uz visoke uzvanike sa svih kontinenata, na nekim manifestacijama okupljala čak šest tisuća posjetitelja, jamčila je zdravstvenu sigurnost posjetiteljima.
Summit je završen posjetom sudionika svjetskom mirovnom centru Cheon Jeong Gung na jezeru Cheongpyeong, sjeveroistočno od Seula, nedaleko od demilitarizirane zone sa Sjevernom Korejom, gdje je izveden spektakl za više od šest tisuća gostiju iz svijeta, te Južne Koreje i Japana.
