Trump kaže da bi rat s Iranom mogao uskoro da se završi, upozorava na izlazak iz NATO-a
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi SAD uskoro mogle okončati rat s Iranom, ali da zadržavaju opciju za ograničene buduće napade.
Govoreći nekoliko sati prije nego što bi se trebao obratiti naciji u udarnom terminu 1. aprila, Trump je za Reuters rekao da "ćemo izaći prilično brzo" nakon što je upitan kada će SAD smatrati sukob završenim.
Iako je rekao da ne može "tačno reći" kada će rat završiti, on je naveo da je primarni cilj već postignut jer je američka vojna akcija neutralizirala iranski nuklearni kapacitet.
"Neće imati nuklearno oružje jer sada nisu sposobni za to, a onda ću otići i povest ću sve sa sobom", rekao je on. "A ako budemo morali, vratit ćemo se da izvršimo precizne udare."
Trump je odvojeno na društvenim mrežama rekao da je Iran tražio primirje, ali da ga neće razmatrati dok Teheran ne prestane blokirati Hormuški moreuz, glavnu rutu za isporuku goriva.
U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je rekao da je "novi iranski predsjednik", za kojeg je rekao da je manje radikalizovan, "upravo zatražio primirje od Sjedinjenih Američkih Država!"
"Razmotrit ćemo kada Hormuški moreuz bude otvoren, slobodan i čist", dodao je on. "Do tada, Iran guramo u zaborav ili, kako kažu, nazad u kameno doba!!!"
Zasad nije bilo reakcije iz Irana.
Trump je također za Reuters rekao da će iskoristiti svoj nacionalni govor 1. aprila da kaže da "apsolutno" razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a zbog, kako smatra, nedostatkom podrške saveza američkim ciljevima u Iranu.
Ta njegove izjava odražava komentar koje je prethodno iznio u intervjuu za britanski list The Telegraph, gdje je vojni savez nazvao "papirnim tigrom" i rekao da je napuštanje NATO-a "više od pukog razmatranja".
Intervju, objavljen 1. aprila, uslijedio je nekoliko sati nakon što je državni sekretar Marco Rubio rekao da će administracija predsjednika Trumpa, "nažalost", morati "ponovo preispitati vrijednost NATO‑a i tog saveza za našu zemlju" nakon što se rat s Iranom završi.
"NATO me nikada nije impresionirao. Oduvijek sam znao da su papirni tigar, a to zna i (ruski predsjednik Vladimir) Putin, usput rečeno", rekao je Trump za The Telegraph.
Trump i drugi američki zvaničnici više puta su dovodili u pitanje vrijednost saveza ako Sjedinjene Države ne mogu slobodno koristiti baze u savezničkim zemljama za odbranu svojih interesa.
Medijski izvještaji ove sedmice naveli su da su Španija i Italija, obje članice NATO-a, odbile da odobre američkim vojnim avionima korištenje svojih baza za vojne operacije u Iranu.
Američka administracija takođe je kritikovala odbijanje članica NATO-a da pošalju ratne brodove kako bi razbile de facto iransku blokadu Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute kojom prolazi oko 20 posto svjetske nafte i gasa.
Nekoliko evropskih saveznica odbilo je direktno učestvovati u američko‑izraelskom ratu s Iranom, tokom kojeg SAD i Izrael svakodnevno izvode zračne napade na tu zemlju. Tehran je odgovorio ispaljivanjem raketa i lansiranjem dronova na mete širom Bliskog istoka, povećavajući strahove od širenja sukoba.
Neke od ključnih članica NATO-a oštro su reagovale na Trumpove izjave, braneći savez i njegove aktivnosti.
Na pitanje o Trumpovom intervjuu, britanski premijer Keir Starmer rekao je: "Prvo, NATO je najefikasniji vojni savez koji je svijet ikada vidio i koji nas je držao sigurnim decenijama, i mi smo u potpunosti posvećeni NATO‑u."
"Drugo, bez obzira na pritiske na mene i druge, bez obzira na buku, ja ću djelovati u britanskom nacionalnom interesu u svim odlukama koje donosim… I zato sam bio potpuno jasan da ovo nije naš rat i da nećemo biti uvučeni u njega", rekao je Starmer.
Portparol njemačke vlade takođe je ponovo potvrdio posvećenost Berlina savezu, dok je Alice Rufo, državna sekretarka u francuskom Ministarstvu odbrane, izjavila na konferenciji 1. aprila da je NATO "vojni savez koji se bavi sigurnošću euroatlantskog regiona. On nije dizajniran za operacije u Hormuškom moreuzu, što bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava".
Starmer je najavio da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove sedmice sazvati razgovore s oko 35 zemalja o ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza i da će se na sastanku "razmotriti sve izvedive diplomatske i političke mjere kako bi se obnovila sloboda plovidbe, osigurala sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca, te ponovo pokrenulo kretanje ključne robe".
On je dodao da će biti uključeni i vojni planeri kako bi "moreuz bio dostupan i siguran nakon završetka borbi".
Rubio je u vezi s ratom bio optimističniji ton, rekavši da se nazire "ciljna linija".
U intervjuu za Fox News 31. marta on je rekao da "pregovori traju" o okončanju rata, uz mogućnost "direktnog sastanka u nekom trenutku".
"Vidimo ciljnu liniju. To nije danas, nije sutra, ali dolazi", rekao je on, ali nije iznio dodatne detalje.
Izgledi za dogovor o okončanju rata, koji je počeo 28. februara, porasli su posljednjih dana.
Iranski predsjednik Masud Pezeshkian rekao je kasno 31. marta da njegova zemlja ima "neophodnu volju" da okonča sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, u zavisnosti od uslova kao što su sigurnosne garancije.
Sjedinjene Države su prošle sedmice saopštile da su iznijele plan od 15 tačaka, koji uključuje da Iran demontira svoje nuklearne objekte, ograniči svoje raketne kapacitete i obustavi podršku regionalnim proksi grupama.
Trump je 31. marta rekao da bi se borbe mogle okončati za "dvije, možda tri sedmice", dodatno pojačavajući uvjerenje da je dogovor na vidiku.
"Razmjenjuju se poruke, traju razgovori. Postoji mogućnost direktnog sastanka u nekom trenutku", rekao je Rubio za Fox News.