Kako globalna kriza pogađa poljoprivredu u BiH? Sjetva skuplja i do 40 odsto
Ova grana privrede nije u nadležnosti države, već njena dva entiteta, odnosno 10 kantona u Federaciji BiH. To znači da svaki od njih donosi posebne mjere u toj oblasti.
Kako kaže poljoprivrednik Darko Ilić, iz sela 40 kilometara od Banjaluke, nije samo nafta poskupila. Cijene su porasle i za mineralna gnojiva, kaže Darko koji se bavi proizvodnjom krompira, luka, kupusa i žitarica.
"Ako samo uzmemo mineralna gnojiva i naftu, samo proljetna sjetva će biti skuplja 30–40 posto", kaže on, dodajući kako je trenutna cijena dizela oko 1,8 evra, te da Vlada Republike Srpske regresira 80 feninga po litru.
Zbog toga će, dodaje, mnogi poljoprivrednici biti prisiljeni smanjiti upotrebu gnojiva i zaštitnih sredstava, što direktno ugrožava prinose.
On upozorava da će najpogođeniji biti povrtlari i ratari, naročito oni koji tek treba da obave proljetnu sjetvu, među njima i proizvođači kukuruza i pšenice, najzastupljenije ratarske kulture u BiH.
"Mali broj poljoprivrednika uspio je obezbijediti repromaterijal na vrijeme. U kombinaciji s poskupljenjem nafte, ovo će sigurno dovesti do smanjenog obima proizvodnje", ističe on.
Bosna i Hercegovina ima preko 2,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Ipak, ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko se površina zaista koristi u poljoprivredi. Takođe, nema ni jednistvenih podataka o planiranim površinama za sadnju i sjetvu, jer je poljoprivreda u nadležnosti entiteta.
Rat na Bliskom istoku 'nije glavni razlog poskupljenja'Bosna i Hercegovina najviše mineralnih đubriva uvozi iz Rusije, Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Za samo dva mjeseca ove godine uvezeno je skoro 25 miliona kilograma mineralnih đubriva, što je šest miliona kilograma manje u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.
Ukupno, u prošloj godini je uvezeno preko 147 miliona kilograma vrijednih skoro 119 miliona maraka (oko 61 milion evra).
Darko Ilić mišljenja je da ono što se dešava na Bliskom istoku, nije glavni razlog poskupljenja mineralnih đubriva.
"Ogromne količine gnojiva bile su u distribuciji i prije izbijanja sukoba, tako da možemo govoriti samo o mešetarenju trgovaca. Količine su iste, ali cijene više i do 40 posto", kaže on.
Grujica Vico, profesor agroekonomije sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu, objašnjava da Bliski istok ima ključnu ulogu u svjetskoj proizvodnji azotnih gnojiva.
"Proizvodnja mineralnih gnojiva troši ogromne količine prirodnog gasa. Kako gas poskupljuje, poskupljuju i gnojiva. Troškovi sjetve u Evropi rastu 30–40 posto. Troškovi proizvodnje pšenice po hektaru skočiće i do 200 eura", dodaje.
Profesor Vico dodaje da situaciju dodatno komplikuju trgovci.
"Mnogi koriste svaku krizu da ostvare ekstra profit. To negativno pogađa i proizvođače i potrošače."
Koliko će biti posijano ove godine?Iz resornog ministarstva Republike Srpske planiraju da ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta u proljećnoj sjetvi bude na 165.602 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 950 miliona maraka (487 miliona evra).
Podataka o planiranim zasijanim površinama u drugom bh. entitetu nema, jer ne postoji jedinstven, javno objavljen podatak o ukupnoj sjetvenoj površini za 2026. godinu.
Planovi se donose na nivou deset kantona, a do sada je jedino Tuzlanski kanton javno objavio plan prema kojem je predviđena sjetva na oko 36.300 hektara.
Koje mjere za pomoć poljoprivredi su pripremili entiteti?Iz resornog ministarstva Republike Srpske kažu da je "trenutna situacija za zasnivanje proljećne sjetve, nepovoljnija u odnosu na prošlu proizvodnu godinu, jer je došlo do rasta cijena određenih inputa za poljoprivrednu proizvodnju".
Ukupan iznos podsticaja i mjera za poljoprivredu u ovoj godini je 180 miliona maraka (92,3 miliona evra).
Od toga je oko 150 miliona maraka (76,9 miliona evra) za finansiranje tekuće proizvodnje i kapitalne investicije u poljoprivredi, dok je za sistemske i interventne mjere predviđeno oko 24 miliona maraka (12,3 miliona evra).
Obezbijeđen je regres za dizel gorivo, subvenciju za nabavku sjemena domaćih proizvođača, te dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura i zasnivanje organske proizvodnje.
Federalna Vlada i resorno ministarstvo Programom novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu izdvojilo je 190 miliona maraka (97,4 miliona evra). Novac je predviđen za podsticaje i podršku poljoprivrednoj proizvodnji i kapitalna ulaganja.
Posebne mjere za saniranje trenutne situacije u poljoprivredi nisu javno objavljene.
BiH bez sistemskog rješenja za ovakve krizeAgroekonomisti ističu da BiH nema jedinstvena i sistemska rješenja u oblasti poljoprivrede, te da nema dugoročne strategije razvoja.
Profesor Vico ističe da svaka globalna kriza isto radi u BiH, ali se ništa ne rješava.
"Imali smo i koronu, pa došla je do prekrida lanaca snabdijevanja, pa to je bio jedan veliki stres. Onda smo imali oružani sukob u Ukrajini, isto tako jedan veliki stres za poljoprivredu. A sad imamo ovo", kaže on.
Jedan od problema je i nepostojanje tržišnog informacionog sistema koje imaju sve zemlje u regionu i Evropi.
Profesor Vico kaže da ovi sistemi služe za redovno praćenja cijena ključnih proizvoda i inputa, kako bi vlasti mogle pratiti i reagovati na poremećaje na tržištu.
"Uz pomoć ovih sistema se mogu koristiti zaštitni mehanizmi iz međunarodnih ugovora, te u svakom trenutku pratiti referentne cijene za kontrolu uvoza i za zaštitu domaće proizvodnje", dodaje.
Zakon o poljoprivredi BiH iz 2008. predviđa uspostavljanje Poljoprivrednog tržišnog informacionog sistema (PTIS), ali on nikada nije zaživio zbog nepostojanja saglasnosti entiteta.
Stručnjaci ističu da je rezultat toga potpuna netransparentnost tržišta, na kojoj najviše gube poljoprivrednici i potrošači.
Osim toga, dolazi se i do problema robnih rezervi, odnosno nedostatka istih, kako bi vlasti mogle reagovati prilikom poremećaja na tržištu.
Republika Srpska nema robne rezerve od 2017. godine, kada su otišle u stečaj, pa nema ni načina da fizički skladišti hranu i poljoprivredne proizvode.
Federacija BiH ima robne rezerve, ali koliki je kapacitet, šta će se skladišti i u kojim količinama, nije poznato, a podaci su pod oznakom tajnosti i ne objavljuju se javno.
Stručnjaci ističu da su zalihe minimalne i dovoljne samo za nekoliko dana, da u nekim oblastima rezerve gotovo da ne postoje, te da skladišni kapaciteti su neadekvatni.
"Robne rezerve imaju dvojaku ulogu i da zaštite potrošače, ali i da zaštite i proizvođače u ovim nekakvim ekstremnim situacijama kakva je trenutno", ističe Vico.
Stručnjaci upozoravaju da će, s obzirom na ovakvu proizvodnu sezonu, biti veoma teško završiti sa bilo kakvim pozitivnim rezultatom za proizvođače, ali i za građane.
Profesor Sabahudin Bajramović sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da je dodatni problem što je BiH već godinama "izraziti neto uvoznik".
"Samo 2024. godine uvezli smo skoro četiri milijarde maraka poljoprivrednih proizvoda. Problem je što će uvozne količine sada dolaziti po mnogo većim cijenama, a na to ne možemo uticati", kaže on.
Bosna i Hercegovina uvozi skoro 90 odsto svojih potreba za hranom. U prethodnih šest godina ostvarila je trgovinski deficit u oblasti hrane i poljoprivrednih proizvoda od preko 24 milijarde maraka (12.3 milijarde evra).