'Ko sluša zemlju koja ne može izabrati predsjednika?'

Za one koji prate politiku na Kosovu, najnoviji događaji izgledaju kao déjà vu. Do prije mjesec dana, zemlja je provela skoro godinu dana s vladom na vlasti i bez funkcionalnog parlamenta. Danas je najviša zakonodavna institucija ponovo blokirana, čekajući odluku Ustavnog suda.

Razlozi mogu biti različiti, ali prema analitičaru Danielu Serweru, kriza koja traje ovoliko dugo "nije normalna" i potkopava poziciju Kosova na međunarodnoj sceni.

On upozorava da, pod ovim uslovima, zemlja direktno rizikuje podršku Sjedinjenih Američkih Država.

"Govorim o stvarnom i trajnom odnosu između Washingtona i Prištine, a taj odnos se ne može graditi s vladom na vlasti i bez predsjednika. To jednostavno ne funkcioniše tako", rekao je Serwer sa Univerziteta Johns Hopkins za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tenzije su kulminirale 6. marta, kada je predsjednica Kosova Vjosa Osmani donijela dekret o raspuštanju Skupštine, dan nakon što nije uspjela izabrati novog predsjednika.

"Neodgovorni ljudi s opasnim namjerama doveli su zemlju do ove tačke... U vremenima velike neizvjesnosti u regionu i svijetu, Kosovo ne može sebi priuštiti beskrajna odlaganja i osporavan legitimitet", rekla je Osmani na konferenciji za novinare.

Nije navela konkretna imena, ali njenu uredbu je na Ustavnom sudu osporio Pokret Samoopredjeljenje (LVV) premijera Albina Kurtija (Aljbin), uz obrazloženje da krši Ustav.

"Ne vjerujem da možemo govoriti o novim izborima prije nego što Ustavni sud kaže svoju riječ, budući da postoje neslaganja i da je pred njim podnesen zahtjev", rekao je Kurti novinarima.

Ustavni sud je uveo privremenu mjeru do 31. marta u vezi s dekretom o raspuštanju Skupštine. Do tada ta institucija ne može provoditi nikakve parlamentarne aktivnosti, niti se sastajati radi izbora novog predsjednika, iako mandat predsjednice Osmani završava 5. aprila.

Cijela ova situacija podsjeća na 2025. godinu, kada je nakon februarskih izbora Skupština jedva konstituisana, nakon desetina pokušaja, dok Vlada nije uspjela da se formira, pa je zemlja ponovo morala na izbore.

Serwer upozorava da je ovaj ciklus kriza već prevazišao uobičajene prepreke jednog parlamentarnog sistema, čineći da Kosovo u očima saveznika izgleda nekompetentno.

"Tu je problem sa Gazom, tu je problem sa ratom u Iranu, tu je problem sa ratom u Ukrajini. Ko će slušati zemlju koja ne može da izabere predsjednika?", ističe Serwer.

Evropska unija, vjerovatno, neće.

Komesarka za proširenje Marta Kos odgodila je planiranu posjetu Kosovu ove sedmice, povezujući ovu odluku direktno sa nedavnim političkim dešavanjima.

Portparol EU u izjavi za RSE je rekao da je Unija spremna da podrži evropsku agendu Kosova, ali da to zahtijeva potpuno funkcionalne institucije.

RSE je takođe pitao ambasade zemalja Kvinte - SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije - kako vide političku krizu na Kosovu i da li bi to moglo uticati na njihov angažman.

Odgovor je stigao samo od njemačke Ambasade, koja je saopštila da "Njemačka nastavlja biti snažan prijatelj i partner na putu Kosova ka evroatlantskim integracijama. Da bismo postigli napredak na ovom putu, potrebne su nam potpuno konsolidovane i stabilne institucije".

Britanski ambasador u Prištini Jonathan Hargreaves napisao je na društvenim mrežama da se Kosovo hitno mora vratiti političkoj stabilnosti i ostvariti napredak na svojim domaćim i međunarodnim programima, naglašavajući da je konstruktivan dijalog za pronalaženje puta naprijed "od vitalnog značaja".

Augustin Palokaj, novinar s iskustvom u evropskoj politici, kaže da se ova kriza događa u ključnom trenutku, kada je Kosovo imalo priliku da nadoknadi gubitke iz proteklih godina, uzrokovane kaznenim mjerama EU i nedostatkom funkcionalnih institucija.

Upozorava da ako se kriza nastavi, čak i dovede do drugog kruga izbora, postoji rizik za korištenje miliona eura iz Plana rasta EU i drugih međunarodnih fondova.

"Svi žele imati pouzdane partnere na Kosovu i partnere koji će imati puni legitimitet kada govore, pregovaraju i preuzimaju obaveze u ime Kosova. Zato ne može biti odnosa s Kosovom ako Kosovo nema unutrašnju političku stabilnost i nema strukture s punim legitimitetom", kaže Palokaj za RSE.

Nadalje, dodaje, politička kriza bi mogla spriječiti Kosovo da ove godine uđe na agendu za članstvo u Vijeću Evrope, a dodatno čini neizvjesnom i sudbinu njegove aplikacije za članstvo u EU.

"To je jedina zemlja u Evropi koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU, ali zahtjev uopšte nije razmatran i ne postoji plan da i bude. Ako Kosovo nastavi s takvim unutrašnjim političkim krizama i ne požuri, zašto bi se onda EU žurila? Države koje ionako nisu zainteresovane da pomognu Kosovu iskoristit će ovu situaciju da zemlju u budućnosti drže marginalizovanom", kaže Palokaj.

Samo dvije sedmice prije donošenja dekreta o raspuštanju Skupštine, predsjednica Osmani učestvovala je na prvom sastanku Mirovnog odbora za Gazu, kao osnivačica ove inicijative koju je preduzeo američki predsjednik Donald Trump.

Serwer smatra mudrom njenu odluku da se pridruži Odboru. Iako je sam ne podržava, kaže da je za Kosovo ovo način da se bolje pozicionira u odnosu prema Washingtonu.

Međutim, na Kosovu signali nisu bili jasni da li učešće u Mirovnom odboru uživa punu političku podršku ili ne, dok ostaje nejasno i kako će se angažman zemlje nastaviti u budućnosti.

Serwer kaže da Kosovo mora održati povjerenje Sjedinjenih Država, koje su već pokazale svoje nezadovoljstvo političkim zastojem obustavom Strateškog dijaloga prošle godine.

On tvrdi da članstvo u NATO-u treba biti najhitniji strateški cilj zemlje, jer bez podrške Alijanse, Kosovo se može braniti samo kratko vrijeme.

Upozorava da dugogodišnja institucionalna kriza direktno ugrožava ovaj cilj, ometajući izgradnju stabilnog odnosa sa Sjedinjenim Državama, što je neophodno za uspješnu prijavu za NATO.

"Potrebno je imati vrlo dobar odnos s NATO-om, ali i vrlo dobar odnos sa Sjedinjenim Državama, jer će SAD morati reći 'da' ili 'ne' odbrani Kosova od Srbije, ako se ikada ukaže potreba. Stoga bih održavao vrlo dobar odnos s Amerikancima", kaže Serwer.

Dodaje da rješenje krize mora doći od samih kosovskih lidera i da je kompromis najprirodniji zahtjev jednog parlamentarnog sistema.

Palokaj takođe naglašava da prevazilaženje krize zahtijeva kompromise i ustupke između stranaka i da rješenje ne treba očekivati ili nametati izvana.

"Partneri žele vidjeti Kosovo sposobno da samo odlučuje. Ne može biti povratka u prošlost, kada su strani ambasadori odlučivali kako da prevaziđu političke blokade, čak i izražavali preferencije za određene kandidate", kaže Palokaj.

Posljednjih dana, izjava poslanika Samoopredjeljenja dospjela je na naslovnice u medijima, koji je, putem objave na društvenim mrežama, pozvao nekoliko ambasadora - bez spominjanja imena - da se ne miješaju u rad Ustavnog suda Kosova, koji razmatra žalbu ove stranke na dekret predsjednice Osmani o raspuštanju Skupštine.

Francuskog ambasadora na Kosovu Oliviera Guerota, koji je posjetio Ustavni sud prije otprilike mjesec dana, novinari su pitali o ovoj izjavi, ali je on odbio da komentariše.

Prošle godine, tokom institucionalne krize na Kosovu, sam premijer Kurti optužio je Ustavni sud za pristrasnost i nepravedno donošenje odluka.

Bivši američki ambasador na Kosovu Jeffrey Hovenier tada je ocijenio da su ove kritike bile među glavnim faktorima koji su naveli Sjedinjene Države da suspenduju Strateški dijalog s Kosovom.

Serwerovim riječima, Kosovo je nekada bilo "prilično dobro" u organizovanju izbora i smjeni vlasti - važnom testu svoje demokratije.

Međutim, danas, kaže on, zemlja je "izgubila dio sposobnosti" da rezultate izbora pretvori u funkcionalnu vladu.

Što se tiče krivaca? "Ne znam, nisam tu kada razgovaraju jedni s drugima", zaključuje Serwer.