Novi vrtić u subotičkom selu - od lokalnog problema do diplomatskih tenzija između Srbije i Hrvatske

Novoizgrađeni vrtić u Tavankutu, malom selu na severu Srbije, umesto rešenja kojem su se meštani dugo nadali postao je povod diplomatskih razmirica Srbije i Hrvatske.

Radovi na zgradi vrtića svečano su završeni 4. marta u prisustvu hrvatskih i srpskih zvaničnika. Devet meseci kasnije, na njoj stoji katanac.

Za to vreme, deca iz tog sela u borave u neadekvatnim uslovima u starom vrtiću ili putuju i po 20 kilometara daleko do drugih predškolskih ustanova, priča za RSE Dubravko Bilinović iz Tavankuta.

"Moje dete je pet i po godina i on ide u vrtićku grupu na hrvatskom nastavnom jeziku za koju je predviđeno u starom vrtiću da bude u, blago rečeno, neadekvatnim uslovima. Nekada je to bio hodnik za ostavljanje kaputa, a sada je to prostorija za njih", kazao je.

"Ona, naravno, nije dovoljno velika i u toj prostoriji prokišnjava", dodaje.

Objašnjava da je manjak mesta za decu u vrtićima višegodišnji problem u Tavankutu.

"Iako je to selo, broj dece je porastao, (postojeći) objekat više nije sposoban da primi sve njih i onda se razmišljalo o opciji da se napravi novi. Tu je u priču uskočio i Hrvatsko nacionalno vijeće i Republika Hrvatska", kaže.

U tom selu u blizini Subotice, sa oko dve hiljade stanovnika, Hrvati su najbrojnija nacionalna zajednica.

Izgradnju novog vrtića u potpunosti je finansirala država Hrvatska sa 860.000 evra. Vrtić je bio planiran za 60 dece.

"Mi smo se naravno obradovali da će taj problem biti rešen", kazao je Dubravko Bilinović iz Tavankuta.

Međitim, novi vrtić do sada nije dočekao nijedan radni dan.

Zašto vrtić ne radi?Ideja je bila da vrtić izgrađen hrvatskim novcem pohađaju deca hrvatske nacionalne manjine - na maternjem jeziku.

Problem počinje kada je krajem oktobra na sednici Skupštine grada Subotice, gde većinu čini Srspka napredna stranka, odlučeno da se će nastava u toj predškolskoj ustanovi ipak biti dvojezična – na srpskom i hrvatskom.

Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Jasna Vojnić objašnjava za RSE da je HNV, pre izgradnje, obavestio nadležbu subotičku Predškolsku ustanovu "Naša radost" da Vlada Hrvatske gradi vrtić za programe isključivo na hrvatskom jeziku.

"Upravni odbor predškolske ustanove je to i usvojio."

Izgradnja je počela i dve godine je sve teklo po planu.

"Kada smo sve završili i kada su se roditelji već izjasnili da žele upisati decu na hrvatskom jeziku, onda je stigao dopis da to više nije vrtić (samo) na hrvatskom jeziku", priča za RSE

"Da smo to znali, pitanje je na koji način bismo potpisali sve te ugovore i sporazume jer je ova sredstva u cijelosti izdvojila Vlada Republike Hrvatske za izgradnju i opremanje tog objekta", dodala je.

Tehnički direktor Predškolske ustanove "Naša radost" i šef subotičke odborničke grupe SNS-a, Veljko Vojnić izjavio je da je tako odlučeno u "nedostatku kadra koji ispunjava zakonske uslove za rad na hrvatskom jeziku".

"Mislio sam da je vrtić izgradila hrvatska vlada i da će nam ga dati na korišćenje kao donator, te da ćemo dobiti uslove. Mi uslove nismo dobili, mi smo ga uzeli u zakup kao svaki drugi objekat u Subotici i on postaje državni objekat. To što je neko ulagao i dao novac, nas ne zanima", kazao je na sednici na kojoj je odluka usvojena.

Predsednica HNV, s druge strane, kaže da takav argument "nikako ne odgovara istini" i da je to "samo izgovor".

"Mi bi za rad u svim našim vrtićima na hrvatskom jeziku trebali otprilike dvadesetak odgojitelja, a trenutno ih na popisu imamo 30", kazala je.

"Jedino što je sporno to je da su neki naši odgojitelji premješteni u rad u srpskim grupama. Dio njih je dobio otkaze ugovora zbog navodnih sudjelovanja na prosvjedima, a dio njih nije ni bio primljen kada su se javili na natječaje", podvlači Jasna Vojnić.

Protestna nota i upotrebna dozvolaU nastavku, problem je otišao korak dalje.

Zvanični Zagreb uputio je protestnu notu Beogradu. Smatraju da je to diskriminatorni odnos prema hrvatskoj manjini u Srbiji i od vlasti u Subotici traže promenu odluke.

"Uputili su jednu od najžešćih nota Ministarstvu spoljašnjih poslova Srbije, na što nije bilo nekog odgovora, a kamoli nekih reakcija", priča predsednica HNV Jasna Vojnić.

To Ministarstvo nije odgovorilo ni RSE – da li su zaprimili protestnu notu i kako na to odgovaraju.

Umesto povlačenja odluke, predškolska uprava "Naša radost" uputila je predlog Hrvatskom nacionalnom veću o potpunoj obustavi svih dogovora, tvrdeći da je objektu istekla privremena upotrebna dozvola.

Iako je "Naša radost" najavila odgovore na pitanja RSE u vezi sa ovim slučajem, oni do zaključenja teksta nisu stigli.

Dubravko Bilinović iz Tavankuta kaže da u tom selu počinje da postoji sumnja da je posredi "neka vrsta nacionalnog animoziteta" prema hrvatskoj zajednici.

"Ovo traje već dosta dugo. Šta god da mi pristanemo oni uvek nađu razlog zbog čega kažu da ipak ne može", kazao je.

"Samo želimo da imamo funkcionalan vrtić u selu", poručuje.

Jasna Vojnić konstatuje da, s obzirom na to da je hrvatski jezik je u službenoj upotrebi u Subotici, hrvatska zajednica ima pravo na obrazovanje na vlastitom materinskom jeziku.

"A budući da nema dovoljno uvjeta, objekata i nekih afirmativnih mjera, onda nama ispomaže Vlada Republike Hrvatske u tom ostvarivanju nekih naših osnovnih prava. Ako neko drugi odluči pomoći, onda to treba ispoštovati i na neki način zahvaliti", kazala je Vojnić.

"Mi smo lojalni građani Srbije, ne želimo ništa mimo zakona. Samo želimo iskoristiti svoje pravo na obrazovanje, ali i kao nacionalna manjina u svim drugim područjima", zaključila je.

'Sve lošiji položaj hrvatske zajednice u Srbiji'O situaciji u Tavankutu Jasna Vojnić, koja je i zastupnica u Hrvatskom saboru, nedavno je govorila i tokom zasedanja tog parlamenta.

To je navela kao primer toga da položaj hrvatske zajednice u Srbiji "nastavlja da se pogoršava".

Za RSE kaže da je plan da te probleme adresira i u Evropskom parlamentu.

"Mislim da su (naša) prava ovdje ispod nekih međunarodnih standarda i da Srbija bi se uistinu morala posvetiti osiguravanju boljeg položaja svih nacionalnih manjina ako u istinu želi doći na evropski put", kazala je.

"Nismo niti vidljivi, niti dovoljno prisutni, niti uključeni u procese donošenja odluka, a sredstva koja država Srbija izvaja za nacionalne manjine su zaista minimalna", kazala je.

Srbija je budžetom za 2025. namenila za hrvatsku nacionalnu manjinu oko 145.600 evra.

"Time ne možemo ostvariti niti redovito funkcioniranje našeg Nacionalnog vjeća, a kamoli ovake neke kapitalne ili razvojne projekte, kao što su obrazovanje, vrtići ili čak kulturni centri", rekla je Vojnić.

Na pitanja RSE o položaju hrvatske manjine u Srbiji iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nisu odgovorili.

'Ogledalo odnosa Srbije i Hrvatske'Zvanični Beograd i Zagreb su u proteklih nekoliko godina u više navrata razmenjivali optužbe i oštru retoriku, a odnosi dve zemlje su u silaznoj putanji.

Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam smatra da je problem vrtića u Tavankutu ogledalo sveukupnih odnosa dve zemlje.

"Odnosi Srbije i Hrvatske imaju periode otopljenja i zahlađenja. Trenutno smo u ovoj drugoj fazi", kaže Popov.

Objašnjava da do novog zaoštravanja dolazi nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu i pokretanja masovnih antivladinih protesta širom zemlje u novembru 2024.

Podseća da od tada počinje učestalo targetiranje hrvatskih državljana, kao i proterivanja i zabrane ulaska u zemlju.

Popov ukazuje na to da su na odnose dve zemlje uticali i pokušaji vlasti u Srbiji da Hrvatsku poveže sa antivladinim protestima i navodnom "obojenom revolucijom" u zemlji.

Istovremeno, Popov podseća i na seriju nacionalističkih incidenata usmerenih protiv Srba u Hrvatskoj, porast revizionizma Drugog svetskog rata i desničarskih stavova, kao i na avgustovski koncert ultranacionalističkog pevača Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu. Na tom nastupu, sa kojeg su se čuli ustaški povici, bilo je pola miliona ljudi.

Ustaška organizacija je progonila i ubila stotine hiljada Srba, Jevreja, Roma i antifašističkih Hrvata.

Iako je njihova Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila nacistička marionetska država, njihovi savremeni simpatizeri vide ih kao "očeve nacije".

"Imamo jedno pogoršanje opšte atmosfere u društvu. I onda naravno da se nacionalne manjine ne osećaju dobro u svemu tome, ni srpska u Hrvatskoj, ni hrvatska u Srbji", zaključuje Popov.

Odnosi dve zemlje krhki su još od rata 1990-ih između Hrvatske i tamošnjih Srba koje je podržavao Beograd, a koji su se protivili hrvatskoj nezavisnosti.