Vlada Republike Srpske planira da raskine koncesiju koju je prije 12 godina dala ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu za kopanje uglja kod Ugljevika, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Najavljeno je to nakon protesta radnika Rudnika i Termoelektrane Ugljevik 16. i 17. januara. Prvog dana protesta nezadovoljni radnici su blokirali i magistralni put Bijeljina – Tuzla, koji prolazi kroz Ugljevik, a najavili su i novu blokadu puta, 22. januara.
Radnici tvrde da termoelektrana nema dovoljno uglja za dalji rad, ukoliko ruskoj firmi "Comsar Energy Republika Srpska", u vlasništvu Serdarova, bude dozvoljena eksploatacija uglja.
Ta kompanija je 2013. godine dobila koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Ugljevik istok 2".
U Ugovoru o koncesiji navodi se da je procijenjena ukupna vrijednost investicije veća od 400 miliona maraka (220 miliona evra), što se odnosi na ukupno razdoblje koncesije od 30 godina.
Deset godina kasnije, Ministarstvo energetike i rudarstva je u decembru 2023. godine dalo dozvolu ovoj firmi za eksploataciju uglja.
Investitor je tražio kopanje uglja na dijelu lokacije rudnika čiji bi godišnji kapacitet iznosio oko milion tona, sa predviđenim vijekom eksploatacije ovog ležišta od četiri godine.
Međutim, dva mjeseca kasnije, u februaru 2024. godine, Vlada RS se "predomislila", te saopštila da ruska firma, ipak, još uvijek ne može početi sa eksploatacijom.
"Koncesionar bi morao imati prethodno odobrenu projektnu dokumentaciju i adekvatnu dozvolu da bi mogao vršiti eksploataciju, što u ovom trenutku nije slučaj", saopštili su tada iz Vlade RS.
Početak procesa raskida koncesionog ugovora najavio je Petar Đokić, entitetski ministar industrije i energetike, no bez detalja na koji način će to biti učinjeno.
Iz resornog ministarstva nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome da li su već u toku pregovori sa "Comsar Energy RS", te na koji način planiraju da riješe pitanje povrata dodijeljene koncesije.
Prethodno je Đokić izjavio za novinsku agenciju Srna 17. januara kako će se "nastaviti ranije započete aktivnosti preuzimanja projekta od kompanije 'Comsar'", ne iznoseći pri tome nikakve detalje.
Problemi sa nestašicom uglja već su u dva navrata u novembru i decembru na više od deset dana zaustavili rad Termoelektrane u Ugljeviku.
Termoelektrana Ugljevik, uz Termoelektranu u Gackom, na jugu BiH, proizvodi oko 70 odsto struje potrebne za Republiku Srpsku, jedan od dva bh. entiteta.
Obje elektrane su u vlasništvu "Elektroprivrede RS", entitetske kompanije za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije.
Šta predviđa Ugovor o koncesiji o mogućem raskidu posla?
U Ugovoru o koncesiji, u koji je RSE imao uvid, definisana je naknada štete "u skladu sa pravilima obligacionog prava".
Navedeno je i da je za rješavanje spora, koji ne može biti riješen pregovorima ili drugim mirnim putem, predviđena arbitraža po Arbitražnom pravilniku Međunarodne trgovinske komore u Londonu.
O sporu bi, prema tim pravilima, odlučivala tri arbitra, a, takođe, i sjedište arbitraže u ovom slučaju bilo bi u Londonu.
Vlada Republike Srpske je do sada putem entitetske elektroprivrede otkupila koncesije i nerealizovane projekte Rašida Serdarova u ovom entitetu, za još uvijek nepoznat iznos.
Među njima su koncesije za hidrocentralu "Mrsovo" na rijeci Lim i hotel "Comsar" u Rudom.
Iz kompanije "Comsar Energy RS" za sada se nisu oglašavali oko zahtjeva radnika TE Ugljevik, te najava iz entitetske vlade o potencijalnom preuzimanju projekta kopa uglja.
Na telefone kompanije se niko ne javlja, a e-mail adrese navedene kao zvanični kontakti "Comsara", nisu važeće.
Kompaniji ruskog oligarha Vlada RS je dodijelila 2013. godine i koncesiju za gradnju nove termoelektrane u Ugljeviku "Ugljevik 3". Trenutno nema informacija o tome šta se dešava sa tim projektom, a gradnja nikada nije započeta.
Nekoliko puta su sudovi, po tužbama ekoloških udruženja poništili, a nadležne institucije ponovo odobrile ekološku dozvolu. O tome nisu odgovorili na upit RSE ni u nadležnom ministarstvu.
Prema zvaničnim podacima o poslovanju, koji su dostupni za 2023. godinu, "Comsar Energy RS" tu je godinu završio sa gubitkom od oko 1,9 miliona maraka, odnosno nešto manje od milion evra.
Ko je Rašid Serdarov?
Ruski milijarder Rašid Serdarov, koji se bavi ulaganjima u energente, vlasnik je naftne kompanije "South-Urals industrial Company", čija vrijednost prelazi dvije milijarde dolara.
Ime mu se našlo i u Panama Papers, dokumentima koji otkrivaju kako bogataši peru novac kroz "porezne oaze".
U njegovom vlasništvu je "Comsar Energy Group", kompanija bazirana na Kipru, u okviru koje u Bosni i Hercegovini posluju tri firme, a četvrtu, "Comsar Energy Hydro", preuzela je Vlada RS.
Ruski biznismen je dobio bosanskohercegovačko državljanstvo kao "značajan investitor" odlukom Savjeta ministara 2011. godine.
Serdarov je dobio bh. državljanstvo na lični zahtjev, uz preporuku Vlade RS, koja je tada navela da je "lice od naročite koristi za BiH".
Zakonski uslovi za biznismene poput Serdarova su da ulože "značajan iznos" novca ili da zaposle "značajan broj radnika".
