Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je 7. januara kako će pokušati Meksički zaljev preimenovati u "Američki zaljev", rekavši da takvo ime "lijepo zvuči".
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum odgovorila je 8. januara da bi se ime Sjeverne Amerike, koja uključuje Sjedinjene Države, moglo promijeniti u "Meksičku Ameriku", povijesni naziv korišten na prijašnjim mapama regije.
"Meksička Amerika, to lijepo zvuči", našalila se Sheinbaum, pokazujući mapu s ranim prikazom Sjeverne Amerike.
Trump je i ranije iznosio prijedloge o izmjeni mape sjeverne hemisfere.
Kanadu je više puta nazvao 51. američkom državom, zahtijevao je da Danska razmisli o prodaji Greenlanda, te je pozvao Panamu da vrati Panamski kanal Sjedinjenim Državama.
Zašto Trump govori o drugom imenu za Meksički zaljev?
Od prve utrke za Bijelu kuću 2016. godine, Trump se više puta sukobljavao s Meksikom povodom različitih pitanja, uključujući sigurnost granice i uvođenje carina na uvezenu robu.
Onda je obećao da će izgraditi zid duž američko-meksičke granice i da će Meksiko platiti tu izgradnju.
Sjedinjene Države su, u konačnici, sagradile ili obnovile oko 725 kilometara zida tijekom Trumpovog prvog mandata.
Meksički zaljev često se pominje kao "treća obala" Sjedinjenih Država, zbog obale koja se proteže duž pet država na jugoistoku.
Meksikanci koriste španjolsku verziju istog imena za zaljev, El Golfo de Mexico.
Amerikanci i Meksikanci nisu suglasni o tome kako se zove još jedna važna vodena površina - rijeka na granici između Teksasa i meksičkih država Chihuahua, Koavila, Nuevo Leon i Tamolipas.
Amerikanci je zovu Rio Grande, a Meksikanci Rio Bravo.
Može li Tramp promijeniti ime Meksičkog zaljeva?
Možda, ali to nije unilateralna odluka, i druge zemlje ne moraju na to pristati.
Međunarodna hidrografska organizacija, čije su članice i SAD i Meksiko, nastoji osigurati da su sva svjetska mora, oceani i vode kojima se plovi, uniformno popisani i zavedeni u mapama, a i daje imena nekima od njih.
Postoje slučajevi kada zemlje u svojim dokumentacijama različito nazivaju iste vodene površine ili znamenite lokacije.
Situacija je lakša kada se mjesto nalazi unutar granica jedne zemlje.
Tadašnji američki predsjednik Barack Obama je 2015. odobrio uredbu Sekretarijata za nacionalne parkove da se Mount McKinley, najviši planinski vrh u Sjevernoj Americi, preimenuje u Denali, u znak poštovanja prema starosjediocima zemlje.
Trump je najavio da planira to ime vratiti na McKinley.
Neposredno nakon Trumpovih komentara 7. januara, članica Zastupničkog doma Marjorie Taylor Greene iz Georgije izjavila je u podcastu Bennyja Johnsona da će reći svom osoblju da napiše nacrt prijedloga zakona kako bi se promijenilo ime Meksički zaljev.
Kako je Meksički zaljev dobio ime?
Zaljev se tako zove više od četiri stoljeća, a vjeruje se da je prvobitno nazvan po gradu američkih starosjedilaca - Meksiko.
Je li se i ranije pominjala promjena imena?
Da. Godine 2012., član skupštine Mississippija predložio je da se dijelovi zaljeva koji dodiruju plaže te države nazovu "Američki zaljev".
Sam autor zakonskog prijedloga kasnije je rekao da je to bila "šala".
Prijedlog predan jednoj komisiji nije usvojen.
Dvije godine ranije, komičar Stephen Colbert se u svojoj emisiji našalio da, nakon velikog izlijevanja nafte iz bušotine Deepwater Horizon, zaljev treba preimenovati u "Američki zaljev" jer "mi smo ga upropastili i sad ga moramo kupiti".
Postoje li drugi međunarodni sporovi oko imena mjesta?
Japan, Sjeverna i Južna Koreja te Rusija godinama vode raspravu oko imena Japanskog mora.
Južna Koreja tvrdi da sadašnje ime nije bilo u općoj upotrebi dok se Koreja nije našla pod upravom Japana.
Na sastanku Međunarodne hidrografske organizacije 2020., članice su se dogovorile o planu da zamijene imena brojčanom identifikacijom i razviju novi digitalni standard za suvremene geografske informacijske sustave.
Perzijski zaljev poznat je pod tim imenom od 16. stoljeća, iako je u mnogim zemljama Bliskog istoka više korišten naziv "Zaljev" ili "Arapski zaljev".
Iranska vlada zaprijetila da će tužiti Google 2012. zbog odluke kompanije da uopće ne označava imenom tu vodenu površinu na svojim mapama.
Raspravljalo se i o imenima drugih voda, a jednom je tu temu otvorila Trumpova suparnica na izborima 2016.
Prema materijalima koje je objelodanio WikiLeaks, kada je hakiran lični mail nalog šefa njene kampanje, bivša državna tajnica Hillary Clinton je 2013. izjavila da su, prema kineskoj logici da Pekingu pripada skoro cijelo Južno kinesko more, Sjedinjene Države nakon Drugog svjetskog rata mogle Pacifik prozvati "Američko more".
