Zvaničnici Sjeverne Makedonije oštro su osudili izjavu lidera krajnje desnice u Bugarskoj, koji je pozvao Sjevernu Makedoniju i Bugarsku da se ujedine u jedinstvenu državu na osnovu ideje koju je nedavno iznio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump o ujedinjenju SAD-a sa Kanadom.
Lider bugarske krajnje desničarske političke partije Preporod (Prerodbas) Kostadin Kostadinov izjavio je 9. januara da "nema ništa logičnije od dvije države sa zajedničkom istorijom, zajedničkim porijeklom, zajedničkim jezikom i zajedničkim ljudima, poput Bugarske i Makedonije, postaje jedinstvena država."
Ovu izjavu je predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova osudila kao "sramnu i nepoštenu".
Ministarstvo rada i spoljne trgovine Sjeverne Makedonije najoštrije je osudilo izjavu Kostadinova, koji je i sadašnji poslanik u bugarskoj Narodnoj skupštini, rekavši da ova izjava "izražava jasne teritorijalne pretenzije prema Sjevernoj Makedoniji".
S druge strane, Venko Filipče, poslanik i lider opozicionog Socijaldemokratskog saveza (SDSM), zatražio je da Sofija reaguje i jasno i nedvosmisleno se ogradi od izjava Kostadinova, te oozvao Evropsku uniju (EU) da jasno osudi ovaj stav i "pokaže da takvim izjavama nije mjesto u EU".
Kostadinov je napisao da nema ničeg "logičnijeg i normalnijeg od toga da dvije zemlje sa zajedničkom istorijom, porijeklom, jezikom i narodom, poput SAD i Kanade, postanu jedna država“.
"Ista situacija je i sa (Sjevernom) Makedonijom. Nema ništa logičnije od toga da dvije države sa zajedničkom istorijom, zajedničkim porijeklom, zajedničkim jezikom i zajedničkim ljudima, poput Bugarske i Makedonije, postanu jedna država", dodao je Kostadinov.
Njegova izjava dolazi u vrijeme osjetljivih odnosa Sjeverne Makedonije i Bugarske, povezanih s istorijom, identitetom i jezikom, koji su takođe doprinijeli bugarskoj blokadi procesa članstva zemlje u EU.
Bugarska želi da Sjeverna Makedonija prizna bugarsku manjinu kao nacionalnu manjinu. Da bi se to postiglo, potrebne su ustavne promjene.
U međuvremenu, vlada u Skoplju, koju predvodi premijer Hristijan Mickoski, traži dugoročna rješenja, kako navode. Mickoski je predložio da, ako budu odobrene, promjene imaju odloženu implementaciju, što je ideja kojoj se protivila EU.
Vijeće za opšte poslove EU je na samitu EU-Balkan 19. decembra 2024. usvojilo zaključke o proširenju za Zapadni Balkan. Što se tiče Sjeverne Makedonije, naglašena je potreba za ubrzanjem i kompletiranjem ustavnih amandmana, koji uključuju uključivanje bugarske manjine u preambulu Ustava zemlje.
"Implementacija bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa opipljivim rezultatima, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji sa Bugarskom, ostaju od suštinskog značaja", navodi se u saopštenju.
Prespanski sporazum sa Grčkom, postignut uz međunarodno posredovanje, omogućio je jSevernoj Makedoniji ulazak u NATO, dok je Ugovor o prijateljstvu i dobrosusedstvu sa Bugarskom, potpisan 2017. godine, ima za cilj jačanje saradnje i rešavanje preostalih pitanja između dvije zemlje (Severna Makedonija - Bugarska ), koji proizilazi iz dokumenta poznatog kao "Francuski prijedlog".
Za usvajanje ustavnih amandmana potrebna je dvotrećinska većina. Parlamentarnu većinu u Sjevernoj Makedoniji trenutno čini 78 poslanika od 120 koliko ih ukupno ima Sobranju.
