Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden je objavio 30. decembra novi paket vojne pomoći Ukrajini od 2,5 milijarde dolara. Nekoliko sati kasnije, američki trezor je najavio odvojenu isplatu od 3,4 milijarde dolara Ukrajini kao direktnu budžetsku podršku.
Bajden koristi svoje posljednje sedmice u predsjedništvu da poveća vojnu podršku Kijevu, prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.
"Pod mojim vodstvom, Sjedinjene Države će nastaviti neumorno raditi na jačanju pozicije Ukrajine u ovom ratu tokom mog preostalog vremena na funkciji", naveo je Biden u saopštenju.
Ministarka finansija Janet Yellen navela je u zasebnom saopštenju: "Naša direktna budžetska podrška Ukrajini stiže u kritično vrijeme dok Rusija intenzivira svoje napade na ukrajinske civile i kritičnu infrastrukturu".
Nova pomoć uključuje 1,25 milijardi dolara vojne pomoći iz američkih rezervi i paket od 1,22 milijarde dolara iz Ukrajinske inicijative za sigurnosnu pomoć (USAI). Ovo je novi USAI paket od Bidenove administracije.
Prema pravilima USAI-a, vojna oprema se kupuje od odbrambene industrije ili partnera, dakle ne uzima se iz američkih rezervi, što znači da su joj potrebni mjeseci ili godine da stigne na bojište.
U saopštenju je Biden naveo da će nova pomoć Ukrajini pružiti "trenutni priliv kapacitetima koje koristi, sa velikim uticajem na ratište i dugoročne zalihe za protivvazdušnu odbranu, artiljeriju i druge kritične sisteme naoružanja".
Obećanje dolazi nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Washington spreman objaviti "važnu odluku" o podršci oružanim snagama njegove ratom razorene zemlje.
Uprkos obećanju da će nastaviti da povećava podršku, paket će vjerovatno biti posljednji donesen za vrijeme Bidenove administracije, za koju se kaže da strahuje da će novoizabrani predsjednik Donald Trump značajno smanjiti ili zaustaviti isporuke oružja Ukrajini kako bi natjerao Kijev da pregovara o mirovnom rešenju sa Rusijom.
"Prema mom uputstvu, Sjedinjene Države će nastaviti neumorno raditi na jačanju pozicije Ukrajine u ovom ratu do kraja mog vremena na funkciji", dodao je Biden.
Trampova inauguracija je zakazana za 20. januar.
Rusija je sedmicama potiskivala ukrajinske trupe na linijama fronta. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) saopštio je da geolokacijski podaci sugerišu da je ruska vojska oko 10 kilometara od granice Donjecke i Dnjepropetrovske oblasti.
U intervjuu za RSE, Viktor Muženko, bivši ukrajinski vojni komandant, rekao je da bi svako primirje između Kijeva i Moskve koje ostavlja dijelove ukrajinske teritorije pod ruskom kontrolom predstavljalo pobjedu Kremlja i "potpuno nadoknadilo [mu] troškove rata".
Muženko, koji je predvodio vojsku od 2014-19, rekao je da je situacija sa okupiranim teritorijama Donjecke i Luganske oblasti i delovima Zaporižja i Hersonske oblasti "kritična" -- "ne samo za gubitak teritorija, već i polovine resursne baze Ukrajine."
Od početka rata 2022. godine, Washington je pomogao Ukrajini sa ukupno 175 milijardi dolara, ali je sada neizvjesno da li će se ta podrška nastaviti ovim tempom i pod Trumpom, koji će zamijeniti Bidena 20. januara.
Trump je rekao da želi brzo okončati rat. Tokom kampanje za predsjedničke izbore, Trump je doveo u pitanje nivo američke uključenosti u sukob, sugerišući da bi evropski saveznici trebali preuzeti veći financijski teret.
Ruska invazija na Ukrajinu ulazi u treću godinu, a nedavno je ruska vojska koristila trupe Sjeverne Koreje da ojača svoje borbene pozicije.
Sjevernokorejske snage trpe velike gubitke na linijama fronta ruskog rata protiv Ukrajine, a samo u protekloj sedmici ubijeno je ili ranjeno 1.000 njenih vojnika u ruskoj regiji Kursk, izjavio je u prošle sedmice portparol Bijele kuće John Kirby.
Nova podrška Vašingtona dolazi nakon objave ukrajinskog ministra odbrane Rustema Umerova 29. decembra da je Kijev dobio dodatnih 150 miliona evra (156 miliona dolara) pomoći od Danske, Francuske i Litvanije za finansiranje odbrabene industrije.
"Ova sredstva će se posebno koristiti za proizvodnju projektila, dronova za duboke udare i artiljerijskih instalacija", rekao je on u objavi na Facebooku.
U međuvremenu, odlazeća ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock rekla je da ne očekuje da će sljedeća vlada u Berlinu "napustiti" Ukrajinu u borbi protiv Rusije.
"Nijedna njemačka vlada posvećena sigurnosti Njemačke i Evrope neće napustiti narod Ukrajine", rekla je ona u intervjuu koji je objavio list Bild 29. decembra.
Njemačka će glasati 23. februara, dan nakon godišnjice ruske invazije u punom obimu započete 2022. godine, a nakon što se prošlog mjeseca srušila koaliciona vlada koju je predvodio kancelar Olaf Scholz.
Berlin zaostaje jedino za Washingtonom po količini podrške pružene Ukrajini, iako je Scholz oklijevao da pošalje teško naoružanje u Kijev, što je često ljutilo ukrajinsko vodstvo.
