Uprava za zaštitu kulturnih dobara poništila je saglasnost za rekonstrukciju Hajdar-pašine džamije, proglašene za kulturno dobro od nacionalnog značaja u Crnoj Gori.
Džamija, koja je izgrađena krajem 17. ili početkom 18. vijeka, nalazi se na dvadesetak kilometara od Bijelog Polja, grada na sjeveru Crne Gore.
Odluci je prethodio protest mještana, koji su poručili da ne dozvoljavaju obnovu džamije jer je, kako su ustvrdili, izgrađena na ostacima crkve.
Međutim, iz Polimskog muzeja su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da prilikom istraživanja nisu naišli na ostatke crkve.
Iz Vladine Uprave su poručili da se moraju izvršiti detaljnija arheološka istraživanja u odnosu na to, kako bi se potvrdile ili osporile tvrdnje mještana da na tom lokalitetu postoji hrišćanski objekat.
Prema obrazloženju Uprave, saglasnost je poništena jer rekonstrukcija "nije pravno i stvarno moguća" po sadašnjim uslovima.
Islamska zajednica smatra da je odluka Uprave posljedica pritiska kako su rekli, određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa:
"Samu odluku, vrijeme i način na koji je donesena doživljamo kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasleđa u Crnoj Gori."
U Bijelom Polju, prema posljednjem popisu, živi malo manje od 40.000 stanovnika od kojih se 43,1 odsto izjašnjavaju kao Srbi, 39,4 kao Bošnjaci, a 14,9 odsto kao Crnogorci.
Vladu Crne Gore čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, a uključuje prosrpske i Bošnjačku stranku.
Nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je inače prije desetak godina dodijelila Hajdar-pašinoj džamiji status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, s obrazloženjem da je riječ o građevini izuzetnog stila koji se rijetko srijetao na tom prostoru Crne Gore i šire.
Hajdar-pašina je jedna od džamija koje su, ističu u Islamskoj zajednici, 1943. godine spalile četničke jedinice pod komandom Pavla Đurišića.
Od nje su danas ostali minaret od oko deset metara i zid na kojem se nalazi niša - mihrab.
"Ostaci džamije svjedoče da je riječ o objektu raskošnog orijentalnog stila i posjeduje svojstvo jedinstvenosti i rijetkosti, jer je svojevrsno svjedočanstvo duhovnih i umjetničkih dometa jedne epohe", piše u obrazloženju Uprave.
Saglasnost, pa njeno povlačenje
U cilju njene obnove, Islamska zajednica je od Uprave za zaštitu kulturnih dobara dobila novembra 2022. saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije džamije.
Međutim, Uprava je poslije dvije godine poništila tu saglasnost.
Odluku o poništenju potpisala je v.d. direktorice Uprave Petra Zdravković, koja je 2022. bila pomoćnica direktorice i tada odobrila isti konzervatorski projekat.
U posljednjem obrazloženju se navodi da zakon omogućava da se poništi rješenje ako njegovo izvršenje nije pravno ili stavarno moguće:
"Budući da je za planirane intervencije bila potrebna izrada glavnog projekta, Mešihat islamske zajednice nije bio u mogućnosti da radove na ostacima džamije sprovede u odnosu na Konzervatorski projekat."
Poručujući da je riječ o "diskriminatorskoj" i "sramotnoj" odluci Uprave, iz Islamske zajednice su zatražili od Ministarstva kulture i Vlade da se uključe u rješavanje problema.
Ministarstvo kulture i medija nije odgovorilo na pitanja RSE da li će preispitati odluku Uprave i da li su oni tražili da se poništi rješenje iz 2022.
Rastoder ne očekuje promjenu odluke
Napominjući da su sprovedena istraživanja Polimskog muzeja utvrdila da džamija nije građena na mjestu crkve, istoričar Šerbo Rastoer za RSE kaže da može da pretpostavi "da je neki politički pritisak uticao da se stopira restauracija tog znamenitog istorijskog spomenika".
Hajdar-pašina džamija je, prema njegovim riječima, od izuzetne važnosti kao arhitektonski objekat specifične sadržine i obojenosti i kao kulturno-istorijski spomenik unutar islamsko orijentalnog svijeta.
Rastoder ne očekuje da će Vlada promijeniti sadašnju odluku i prekidu rekonstrukcije.
Kaže da može samo da spekuliše da će doći do pregovora između konstituenata vlasti, među kojima su prosrpske partije i Bošnjačk stranka:
"Može da dođe do takvog političkog igrokaza, unutar kojeg će se pokazati da jedan dio konstituenata vlasti ipak ima moć da promijeni neku odluku. Dok će drugi, daleko moćniji dio vlasti pokazati kao svoju dobru volju u onome što definišemo kao građanska i multietnička Crna Gora."
Turski ambasador obišao džamiju
Ostatke džamije je 24. decembra, prilikom posjete Bijelom Polju, obišao i turski ambasador u Crnoj Gori Bašar Kalkavan.
Na pitanje da li će Turska finansijski podržati obnovu džamije, ambasador je za RSE kazao da je Ankara podržavala i nastaviće da podržava sve vrste zajedničkog nasljeđa koje pripada hrišćanskom i muslimanskom identitetu:
"Bez ikakve vjerske ili etničke diskriminacije u cilju zaštite zajedničkog kulturnog nasljeđa koje pripada čitavom čovječanstvu".
Dodao je da kultura miroljubive koegzistencije i tolerancije Crne Gore predstavlja primjer u regionu i cijelom svijetu.
U Crnoj Gori, prema posljednjem popisu, 71,1 odsto stanovnika izjasnilo kao pravoslavci, 20 kao muslimani a katolici 3,2 odsto.
