U trenerci i ogrtaču ležim pod jorganom cijeli dan, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hana iz Maglaja, gradića u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hana se grije na struju, a njen dom je jedan od oko 200.000 domaćinstava, koje nemaju električnu energiju u posljednja dva dana, niti informaciju kada će isporuka biti normalizovana.
"Osjećam se kao da je ratno stanje, jer ne mogu doći do bilo kakve informacije od nadležnih", kaže Hana.
Dodaje da ne može dugo razgovarati, jer posljednje procente baterije u mobilnom telefonu čuva, kako bi se mogla čuti sa djecom, koja žive u drugim gradovima.
Iz saopštenja nadležnih elektroenergetskih preduzeća, javnost je proteklih dana mogla saznati da je evidentirano oko 70 prekida na dalekovodnoj mreži, kao i više od 60 prekida niskonaponske mreže.
Za prenos električne energije mrežom dalekovoda, kao i za njeno održavanje i proširenje, nadležan je Elektroprenos - jedino javno preduzeće na državnom nivou. Iz ovog preduzeća nisu dali konkretne odgovore ni na jedno od pitanja koje je postavio RSE.
Na pitanja o stanju elektroenergetske mreže, vrsti kvarova, broju kvalifikovanih zaposlenika koji mogu otkloniti te kvarove, te nivou ulaganja u održavanje i obnovu mreže, odgovoreno je da je "zbog jakog snježnog nevremena došlo do ispada" šest dalekovoda, što je bez struje ostavilo građane u 16 opština širom Bosne i Hercegovine, te nepoznat broj opština u Semberiji, ravničarskom kraju na sjeveroistoku zemlje.
Na pitanje kada će snabdijevanje biti normalizovano, iz Elektroprenosa poručuju da se nadaju da će do kraja dana otkloniti kvarove, ali da se mogu očekivati novi, zbog nevremena.
Na upite nije odgovorila nijedna od tri elektroprivrede: Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Republike Srpske i Elektroprivreda HZ Herceg Bosna.
Radi se o javnim preduzećima u Bosni i Hercegovini koja proizvode struju i upravljaju niskonaponskom mrežom koja opskrbljuje potrošače.
Politiziran i zanemaren elektroenergetski sistem u BiH
Almir Muhamedbegović, inžinjer elektrotehnike, kaže za RSE da građani BiH imaju brojne probleme duž cijelog sistema koji struju vodi od postrojenja za proizvodnju, pa do utičnice.
Nedovoljno ulaganje u održavanje i razvoj elektroenergetske mreže je jedan od ključnih razlog za nestanak struje, kaže on. Dodaje da je to vidljivo iz plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025. do 2027. godine.
"I ne čudi me uopšte da je 17 posto domaćinstava koji snabdijeva ova elektroprivreda ostalo bez struje nakon snijega, koji nije bio nešto izvanredno visok. To je jasan pokazatelj koliko loše oni upravljaju distributivnom mrežom", kaže Muhamedbegović.
Problem kreće, kaže on, od bazičnog održavanja prostora i sječe šume oko distributivne mreže, da drveće ne bi padalo na mrežu.
"A mi stalno gledamo kako drveće pada na mreže, i oni to slikaju i dijele, a time samo slikaju vlastiti nerad" kaže on.
Prema njegovim saznanjima, Elektroprivreda BiH planirala je naredne godine uložiti 18 miliona maraka (devet miliona eura) u nabavku materijala za održavanje, te oko osam miliona maraka (oko četiri miliona eura) za usluge održavanja.
To je, smatra on, nedovoljno za jednu kompaniju i mrežu te veličine.
"Evo vidimo kako dobro održavaju kad sve padne čim napada malo veći snijeg", kaže Muhamedbegović, i dodaje da bi izdatke za održavanje i unapređenje distributivne mreže trebalo povećati za 10 do 20 puta, naročito za preventivno i za prediktivno održavanje, a ne samo za havarijsko održavanje, što je popravak nakon kvara.
"A havarijsko održavanje i nije održavanje, već samo gašenje vatre, koje ne rješava uzrok nego sanira posljedice", kaže on.
Prema zvaničnim podacima Elektroprivrede BiH, ovo preduzeće je prošle godine od građana i firmi naplatilo skoro 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura) po osnovu mrežarine, odnosno naknade za korištenje distributivne mreže.
Bivši direktor Elektroprivrede BiH Enver Kreso za RSE kaže da Elektroprivreda nema para za kvalitetno održavanje distributivne mreže.
"Prekidi struje traju i po nekoliko dana i to nije normalno, to se ne smije dešavati. Ulaganja i održavanja su minimalna i ona su ispod potrebnog nivoa, zbog financijskih i organizacijskih problema održavanje distributivnih komponentni energetskog sistema je loša i zato su sve češći i dugotrajniji ispadi", kaže Kreso za RSE.
Istovremeno, Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme, kaže za RSE da je poslije rata distribucijska mreža značajno obnovljena i rekonstruisana, ali taj posao treba nastaviti dalje.
"Ono gdje je distribucijska mreža limitirana je priključak novih potrošača, posebno, ovih novih malih proizvođača električne energije, tu je uvijek falilo dalekovoda i bilo je teško dobiti te priključke, a ovo su sada poremećaji u snabdijevanju uslijed dodatnih tereta po dalekovodima", kaže Bičakčić.
Dodaje i da kada dođe do velikih ispada struje sa mreže dolazi i do pada proizvodnje struje, ukoliko ona nema put da ide u izvoz.
"Ako dođe do ispada struje sa mreže, smanjuje se proizvodnja. Ovo nije neobična pojava i ovo je posebno opasno za osjetljive regije poput Bihaća i Mostara", kaže Bičakčić.
Stotine miliona na računu, a popravak dalekovoda još na čekanju
Slično stanje je i sa održavanjem i proširenjem mreže dalekovoda, za koje je nadležno preduzeće Elektroprenos BiH.
Skoro pola milijarde maraka (oko 250 miliona eura) leži na računu ovog preduzeća, što je iznos koji se godinama uvećava, jer se sredstva planirana za održavanje i unaprijeđenje prenose u narednu godinu.
Ovo je vidljivo iz analize godišnjih planova investicija, kao i iz Dugoročnog plana razvoja prenosne mreže od 2021. do 2030. godine, koje je Elektroprenos BiH dužan izraditi svake godine.
Ovi dokumenti su javno dostupni na stranici Državne regulatorne komisije za električnu energiju – DERK, koja odobrava planove preduzeća Elektroprenos BiH.
U dokumentima je vidljivo da je Elektroprenos BiH planirao u dalekovodnu mrežu investirati 207 miliona maraka (oko 103,5 miliona eura), u periodu od 2021. do 2023. godine, ali je uloženo samo 20 posto tog iznosa.
Uzroci za tako nisku realizaciju investicija u dalekovodnu mrežu vidljivi su u političkom neslaganju suvlasnika ovog preduzeća. Naime, suvlasnici su entiteti Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, u omjeru 59 na prema 41 posto.
Na čelo ovog preduzeća je nedavno imenovan Miro Džakula, ekonomista i dugogodišnji kadar Hrvatske demokratske zajednice u BiH, koji je godinama rukovodio Upravom za indirektno oporezivanje BiH.
Elektroprenos BiH je tako 2021. godine planirao investirati 288 miliona maraka (oko 144 miliona eura) u dalekovodnu mrežu, ali je utrošen te godine samo jedan milion maraka (oko pola miliona eura). Ostatak novca je prebačen na narednu, 2022., godinu, kada je ovo preduzeće investiralo oko 10 miliona maraka (oko pet miliona eura).
Planom investicija za 2023. godinu predviđena su 352 miliona maraka (176 miliona eura), a investiran je 31, pa su sredstva na računu preduzeća dosegla pola milijarde maraka (oko 250 miliona eura).
Istovremeno, u desetogodišnjem planu ovo preduzeće navodi da su na prenosnoj mreži u jednom dijelu Hercegovine "još uvijek u pogonu prelazna rješenja napravljena u ratu", te da još nisu završene "rekonstrukcije nekih ratom oštećenih vodova".
Preveliki napon, hronični problem prenosne mreže u BiH
Već duži niz godina je napon u elektroenergetskom sistemu BiH često iznad propisanih vrijednosti, što je jedan od najozbilјnijih problema s kojim se susreće prenosna mreža u BiH, navodi Državna regulatorna komisija za električnu energiju – DERK, u prošlogodišnjem izvještaju o svom poslovanju.
"Neophodan je aktivniji angažman Elektroprenosa BiH u nabavci i ugradnji kompenzacijskih postrojenja, odnosno prigušnica kako bi ovaj probem bio riješen", ističe se u izvještaju.
Uz to, navodi u DERK u svom izvještaju, Elektroprenos BiH kasni sa dostavljanjem godišnjih planova investicija, dok je svoj Dugoročni plan razvoja prenosne mreže ovo preduzeće posljednji put ažuriralo 2021. godine, iako bi ga po zakonu trebalo donositi svake godine.
Dugoročni plan razvoja prenosne mreže treba definisati neophodna pojačanja postojeće mreže i njenu dogradnju, kako bi se ona pravovremeno jačala i bila sposobna obezbjediti kontinuiran prenos električne energije.
