Okružni sud u Trebinju je provostepeno osudio dvojicu crnogorskih državljana, Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića, za silovanja počinjena tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih.
Iz Suda u BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE) kazali da je za počinjene ratne zločine protiv civilnog stanovništva Đilas sredinom mjeseca osuđen na četiri, a Vojvodić na dvije godine zatvora.
"Nakon izrade pismenog otpravka presude od strane predsjednika sudećeg vijeća, strankama i braniocima će biti omogućeno izjavljivanje žalbe Vrhovnom sudu bh. entiteta Republika Srpska", naveo je taj sud.
Sada 64-godišnji Đilas i 66-godišnji Vojvodić, koji pored crnogorskog ima i bosanskohercegovačko državljanstvo, su pred sudom negirali krivicu.
RSE nije uspio da stupi u kontakt sa njima.
Presudu ispod zakonskog minimuma, jedna od svjedokinja na suđenju Halida Konjo Uzunović u razgovoru za RSE okarakterisala je kao nastavak ponižavanja i ubijanja iz 1990-ih.
"Prvi put su to u Foči radili ponižavanjem i ubijanjem. Drugi put bježanjem od krivice i negiranjem počinjenog. Treći put to rade sada ovakvim presudama", ističe ona.
Šta piše u optužnici?
Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992, kao pripadnici Vojske Republike Srpske "silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima".
Silovanja su počinjena u Foči, gradu u BiH koji je u blizini granice sa Crnom Gorom.
Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.
U optužnici iz septembra prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava.
Prema optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u aprilu 1992. ušli u kuću M.A.
Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao.
Popeo se na sprat, gdje je "B" bila sa maloljetnim djetetom i, kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.
Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.
Prema optužnici, silovao još jednu ženu - M. S., koja je takođe bila sa maloljetnom djecom.
"Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje", navodi se. Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.
Sa ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici, silovao oštećenu "B" nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.
Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna od najmanje pet godina robije.
Nezadovoljstvo presudom
To što su dvojica crnogorskih državljana za ratna silovanja osuđena na dvije i četiri godine zatvora, za svjedokinju Halidu Konjo Uzunović predstavlja jasan odraz sistema u kome živimo.
"Pravda je ovakvom kaznom poražena, povrijeđena i oskrnavljena... Baš kao što su i zlikovci željeli sa ovim gnusnim činom napraviti od časnih žena koje su bile majke, sestre, supruge...", navodi Konjo Uzunović.
U izvještajima međunarodnih aktera u BiH, procjenjuje se da je tokom rata silovano od 20.000 do 50.000 žena, djevojčica i muškaraca.
"Jedino što je bitno da nose titulu koju su zaslužili, a to je ratni zločinci i silovatelji... Njihova porodica nosiće taj teret okaljanog obraza. A mogli su biti samo ljudi, časni ratnici a ne kukavice koji su heroji samo nad nejači", dodaje Konjo Uzunović.
Mada nisu zadovoljni visinom izrečenih kazni, iz Udruženja žrtava rata Foča 1992-1995. su za RSE kazali da se ovom presudom dokazuje prisustvo crnogorskih državljana u tom gradu ratnih 1990-ih.
'Crnogorski štab' u Foči
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su u tom gradu počinili vojnici iz Crne Gore ratnih 1990-ih.
Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski štab".
Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".
"Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče", navodi se na internet stranici ICTY.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora. Kaznu izdržava u Njemačkoj.
Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik tribunala u Hagu, potvrđeno je RSE.
Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tokom sukoba u BiH.
Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze tribunala iz Haga.
To se promijenilo u junu ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.
