Najkraći dan u godini, 21. decembar. U Oskemenu, najistočnijem od većih gradova Kazahstana, to je značilo da sunce sada zalazi oko 15.30, sat ranije nego prošle godine zbog vladine uredbe kojom cijela zemlja, deveta po veličini u svijetu, prelazi u jedinstvenu vremensku zonu.
To se pokazalo kao jedna od najnepopularnijih političkih odluka u 33-godišnjoj nezavisnoj istoriji Kazahstana, toliko da se vlasti možda spremaju da je preinače.
"U 6 sati uveče, kada se naša ćerka vrati iz škole, nema više energije za domaću zadaću", kaže Ajan Maksutov, stanovnik Oskemena, o sada mračnijim večerima.
"Nastavnici kažu da djeca žele da spavaju na časovima. Čak ni odrasli ne žele da rade sada poslije 16 sati", priča Maksutov za Kazahstanski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Ujedinjena vremenska zona
Ranije je Kazahstan bio podijeljen na dvije vremenske zone, za koje su zvaničnici, gurajući promjenu, tvrdili da je remetila biološki ritam ljudi. Jedinstvena vremenska zona, prema zvaničnicima, takođe pomaže preduzećima širom zemlje da komuniciraju i olakšava koordinaciju prevoza.
Autoritarni Kazahstan nije jedina velika država na svijetu koja radi ima jednu vremensku zonu.
Indija takođe ima jedinstvenu vremensku zonu, postavljenu na GMT+5.30.
Leži bliže ekvatoru od Kazahstana, što znači da ima manje varijacija u dnevnim satima tokom cijele godine, ali to nije zaustavilo pozive da se uvede sistem dualne vremenske zone. Sistem vremenskih zona bolje prilagođava lokalne razlike u vremenu izlaska i zalaska sunca između istočnih i zapadnih dijelova zemlje.
U Kini je GMT+8 zvanična objedinjena vremenska zona, koja mnogo bolje odgovara metropolama Pekingu i Šangaju nego zapadnim regijama.
U Kazahstanu to je slučaj sa istočnom polovinom zemlje koja je povučena sat vremena zapadno, što je rezultiralo večerima sa manje dnevne svjetlosti.
Odluka ne pogađa samo stanovnike Oskemena, već i stanovnike tri najveća kazahstanska grada: prijestonicu Astanu; finansijski centar Almati i južni grad Šimkent.
Protivljenje promjeni sata
Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev promovirao je ideju "države koja sluša", koncept koji znači da bi vlasti trebale uzeti u obzir javno mnijenje.
Ali kada je riječ o promeni satova, zvaničnici su radili obrnuto.
U novembru je ministar trgovine i integracije Arman Šakalijev okrivio "pojedince bez posebnog znanja" da na društvenim mrežama izazivaju protivljenje promjeni.
Šakalijev i drugi zvaničnici su tvrdili da je nauka na njihovoj strani kada je u pitanju ova promjena, tvrdeći da to ima zdravstvene i ekonomske koristi. Kazahstanski premijer Olžas Bektenov rekao je 19. decembra da je uvođenje jedinstvenog vremena "zasnovano na veoma dubokim naučnim istraživanjima koja su sprovedena ne samo u Kazahstanu već i u inostranstvu".
Nije bilo nagovještaja da su zvaničnici spremni da uzmu u obzir ljetno računanje vremena (DST), gdje se satovi pomjeraju unaprijed tokom proljeća i vraćaju ponovo u jesen, kao kompromis za istok zemlje.
Kazahstan ima skoro 3.000 kilometara razdaljine s kraja na kraj, što znači da bi lako mogao imati tri ili četiri vremenske zone umjesto dvije koje je imao prije ove godine.
Viši računi za struju zbog duže večeri, uz dodatak nedavnih povećanja tarifa, pomogli su da se zbunjenost pretvori u ogorčenost.
Ljuti građani više puta optužuju vladu da im "krade svjetlo". Nedavno istraživanje koje je ovog mjeseca objavio kazahstanski anketar Demoscope pokazalo je da je 53 posto Kazahstanaca protiv jedinstvene vremenske zone, a samo 22 posto podržava taj potez.
Kada je u pitanju motiv koje su vlasti imale za ovu promjenu, postoji mnogo teorija.
Ardak Bukeeva, glavni urednik kazahstanskog izdanja Forbesa i snažan protivnik promjene, kaže da bi divljenje zvaničnika susjednoj Kini moglo biti jedan od faktora, čak i ako su dva susjeda sada udaljenija, vremenski.
Što je još vjerovatnije, taj potez je napravljen radi "administrativne pogodnosti" i "jer oni to mogu", što je "ono što najviše nervira", rekla je Bukeeva za RSE.
Sud u Astani je 18. decembra odbacio tužbu koju je protiv vlade podnio advokat u ime ljutih stanovnika provincije Istočni Kazahstan, koji su tražili da se odluka poništi.
'Ne može se stoci reći da se sat promijenio'
Dok su zvaničnici i pravosuđe na istom kursu, nekoliko poslanika vladajuće stranke Amanat bliži su raspoloženju javnosti.
U septembru je poslanik Makat Tolikbaj rekao da je promjena sata "najčešće pitanje" koje mu se postavlja tokom obilaska istočnih regiona.
U provinciji Istočni Kazahstan sunce sada može početi da izlazi prije 3 sata ujutro, "i ljude budi mukanje krava", kaže je Tolikbaj.
Ranije ovog mjeseca, drugi poslanik Amanata sugerisao je da bi parlament mogao donijeti zakon kojim bi poništio odluku i tvrdio da će je podržati većina u stranci.
Malo je vjerovatn, međutim, da bi promjena uopšte stupila na snagu bez odobrenja Tokaeva.
I šta ako predsjednik odluči da ne interveniše?
U kineskoj regiji Xinjiang, naprimjer, "vrijeme za Xinjiang" (GMT+6) stanovništvo većinski muslimanskog područja već dugo tretira kao nezvanično, čak i ako vladine službe moraju raditi prema službenom vremenu.
Almas Tangjtuli, vlasnik kompanije koja proizvodi medovuku, alkoholno piće na bazi meda slično medovini, kaže da već radi nešto slično.
Nakon borbe sa novim vremenom, on je u svojoj fabrici istočno od Oskemena pomjerio satove unaprijed za sati i po zbog svojih radnika, koji drže stoku u obližnjim selima.
"Poslije posla nisu imali vremena da srede svoje štale u stepi, gdje nema osvjetljenja. Ujutro njihova stoka juri u njivu. Ne možeš da kažeš stoci da su se satovi promijenili", objašnjava svoj potez Tangjtuli za RSE.
