Makedonsko tržište dionica je na ivici da obori rekord u rastu cijena dionica. Od početka godine do sada vrijednost akcija na makedonskom tržištu je porasla za 49 posto. Samo ukupan promet od trgovanja hartijama od vrijednosti u novembru iznosio je 41,3 miliona eura, koliko je iznosio ukupan promet trgovanim akcijama u prvoj polovini 2023. godine.
Za učesnike na berzi najatraktivnije su bile akcije Komercijalne banke, Alkaloida i Makedonijaturista.
Ovogodišnji rast cijena makedonskih dionica "pogurao" je berzanski indeks MBI-10 prema historijskoj margini od 10.000 bodova. Posljednja vrijednost MBI -10 na 19. decembar je bila 10.012 bodova. Rekord berzanskog indeksa postignut je 2007. godine i iznosio je 10.057 poena.
MBI indeks se sastoji od deset najtrgovanijih akcija kompanija. Uključuje Komercijalnu banku, Granit, Alkaloid, Macpetrol, Makedonijaturist, Makedonski telekom, NLB banku, Stopansku banku, TTK banku i Replek. Na ovu listu najtrgovanijih prije dva dana dodana je i posljednja kompanija Replek. Prethodno je na njenom mjestu bila Uni banka.
Zbog čega toliki rast akcija?
Prodaja akcija hotelskog giganta Makedonijaturista zajedno sa globalnim optimizmom na svjetskim berzama od pobjede republikanskog kandidata za predsjednika SAD Donalda Trumpa, glavni su razlozi ozbiljnog rasta vrijednosti akcije na makedonskoj berzi, kažu brokeri.
Prema posljednjem biltenu Makedonske berze, ukupan promet od trgovanja hartijama od vrijednosti u novembru je iznosio 41,3 miliona eura.
Poređenja radi, u oktobru je promet od prodaje akcija dostigao 32 miliona eura, dok je u septembru iznosio 14,2 miliona eura.
Prema riječima brokera, jedan od ključnih stimulatora za rast cijena akcija na makedonskoj berzi je prodaja dionica hotelskog giganta Makedonijaturista, koji je prošlog mjeseca od njih inkasirao oko 20 miliona eura. Od početka decembra do sada ova kompanija je obavila ukupno 10 transakcija hartijama od vrednosti.
"Likvidnost je naglo porasla, upravo zbog Makedonijaturista, jer je bilo velikih transakcija i dosta novca je oslobodilo se mnogo novca kod kupaca – akcionara, pa pretpostavljam da je dio tog novca uložen u dionice koje su rasle i doprinijele povećanju od potražnje i to zbog rasta cijena", kaže izvršni direktor brokerske kuće Invest Broker Filip Petruševski.
Makedonijaturist posjeduje deset objekata, među kojima su hoteli Holiday Inn, Best Western, Belvi i Karpoš, koji su aktivni na tržištu, te zatvorene Bristol, Jadran, Vodno i Saraj, objavio j Birn Pizma. Prema njihovom istraživanju, kompanija posjeduje i čuvenu Pivnicu u centru Skoplja, nekoliko stanova na atraktivnim lokacijama, kao i bivšu zgradu Interimpeksa, u blizini doma "Dare Džambaz".
Posljednjim transakcijama 11. decembra, akcionar "Skopskog pazara" kupio je još 3.000 akcija, sa kojim sada posjeduje skoro 20 odsto ovog hotelskog giganta. Sada je najveći pojedinačni akcionar "Skopski Pazar", a slijede skopske kompanije Promedika, Fešn MG i Čeza komerc.
Skopski Pazar je kompanija u kojoj je predsjednik Nadzornog odbora kontroverzni biznismen Fatmir Etemi, jedan od najmoćnijih građevinara i investitora u Makedoniji. Njegovi rođaci Armend Etemi i Besar Etemi su u Upravnom odboru ove kompanije.
Alkaloid i Komercijalna banka u vrhu najtrgovanijih akcija
U međuvremenu, berzanski igrači su takođe pokazali interesovanje za dionice iz farmaceutskog i bankarskog sektora. U protekle dvije sedmice akcije Komercijalne banke, čija je cijena po akciji 26. novembra iznosila 24.000 denara (oko 390 eura), 19. decembra su dostigle vrijednost od 27.857 denara (oko 452 eura) po akciji.
Prema statistici za prošli mjesec, na berzi je zabilježeno 946 transakcija preko kojih je prometovano 11.497 akcija, uz promet od 4,6 miliona eura. Ukupna vrijednost svih akcija Komercijalne banke prvi put u istoriji makedonske berze premašila je vrijednost od milijardu eura.
"Nakon oslobađanja sredstava od prodaje hartija od vrijednosti kojima se intenzivnije trgovalo u proteklom periodu, taj novac je usmjeren u najlikvidnije akcije Komercijalne, Alkaloida, Tutunske banke i drugih", kaže generalni direktor KB Publikum investa, Goran Markovski.
Petruševski dodaje da su banke najprivlačnije akcionarima zbog svog portfelja.
"Ljudi vjeruju u akcije koje kupuju i da će te kompanije nastaviti da daju dobre rezultate i isplaćuju solidne dividende", kaže Petruševski.
Prema devetomjesečnom bilansu uspjeha, Komercijalna banka je ostvarila dobit od 72 miliona eura, što je 45 posto više u odnosu na isti period prošle godine.
Iza Komercijalne na listi je Stopanska banka sa dobiti od 45,4 miliona eura, a treća NLB banka sa 44,2 miliona eura.
Berzanski optimizam nakon Trumpove pobjede
Osim makedonskih "tektonskih" promjena na berzi, na njen rast utiče i optimizam koji se pojavio na globalnim berzama nakon pobjede republikanskog kandidata za predsjednika SAD Donalda Trumpa, objašnjava Markovski.
"Očekivanja su da će nova administracija u SAD imati pozitivan uticaj ne samo na američko tržište, već i na globalnom nivou, a to se na neki način odražava u Makedoniji kao povećan optimizam i investicije koje se prenose iz inostranstva", kaže Markovski.
Svjetske berze, posebno američke, dosegle su rekordnu vrijednost sedmicu nakon Trumpove pobjede, jer su, kako kažu ekonomisti, očekivanja da će nova administracija ispuniti predizborna obećanja o smanjenju poreza i podsticanju rasta dolara, kao i povećanju rasprodaja američkih državnih obveznica. Obećanja o smanjenju korporativnog poreza i deregulaciji u osnovi imaju tendenciju da podstaknu finansijske inovacije, a time i berze postaju aktivnije.
Kakva su berzanska očekivanja za 2025?
Od rezultata kompanija zavisi i da li će akcionari "trljati ruke" naredne godine. Ali ovo što se sada dešava u Evropi ne obećava mnogo, objašnjava Markovski.
Prema njegovim riječima, razlog je to što, s jedne strane, evropske zemlje bilježe nizak ekonomski rast, a s druge strane inflacija je i dalje iznad željene i projektovane vrijednosti od 2 odsto, pa to, kako kaže, komplikuje stvari. On očekuje da će sljedeće godine centralne banke širom Evropske unije intenzivnije snižavati kamatne stope kako bi se suprotstavile niskom rastu i dinamizirale privredu.
"Kako stvari stoje 2025. godine", zaključuje Markovski, "ne očekujem spektakularne rezultate u Makedoniji i prije svega u Evropi, jer je Makedonija samo odraz uslova glavnih trgovinskih partnera".
