Bivši izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u pregovorima o statusu Kosova, Frenk Visner (Frank Wisner) kaže da se napredak Kosova razlikuje od pitanja do pitanja, da nije postiglo sve što je htjelo, ali da se izgradilo kao suverena država u evropskoj porodici.
U intervjuu za servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku, Visner kaže da Srbija ni dan-danas nije spremna da prihvati realnost nezavisnog Kosova, pa sporazumi između dvije zemlje, prema njegovim riječima, ne funkcionišu.
Kaže da Kosovo iz sopstvenih razloga treba da osnuje Zajednicu opština sa srpskom većinom, ali sa "veoma ograničenim nadležnostima".
Visner smatra da je još rano govoriti šta se može očekivati od administracije novoizabranog predsjednika SAD, Donalda Trampa (Trump) u vezi sa Zapadnim Balkanom.
Ipak, poručio je da se nada da nova Trampova administracija neće doći u "iskušenje" da mijenja granice na Zapadnom Balkanu.
Srbija se suprotstavlja nezavisnosti Kosova
Radio Slobodna Evropa: Ambasadore Visner, prije dvije decenije ste bili ključna figura u pregovorima o statusu Kosova. Više od 25 godina nakon rata, uoči 17. godišnjice nezavisnosti Kosova, kako biste vi ocijenili njegov napredak kroz godine?
Visner: Napredak je pomiješan. Kosovo je ostvarilo svoju nezavisnost, dugo traženi san, i uspostavilo se kao nezavisna nacija i dijelom ušlo u širu porodicu naroda.
Ali Srbija se tome dosljedno suprotstavlja, te njegova nezavisnost nije u cijelosti prepoznata. Kao rezultat toga, Srbija je uspjela da blokira pristupanje Kosova Ujedinjenim nacijama (UN), a jedan broj nacija nije priznao njegovu nezavisnost.
Istovremeno, njime se upravlja kao novom nacijom, da bi se poboljšao njegov ekonomski položaj, njegove političke institucije.
Dakle, kao što sam rekao, to je pomiješana priča.
Nije uspjelo sve što je željelo, ali je sigurno postalo suverena država u evropskoj porodici.
RSE: Kada se pogleda u prošlost, da li vjerujete da se moglo nešto učiniti drugačije, što bi poboljšalo situaciju na Kosovu danas?
Visner: Ja ne mislim tako. Često sam razmišljao o tome, ali Srbija je bila toliko odlučna da blokira nezavisnost Kosova, da je bilo nemoguće zaobići tu prepreku.
Protivljenje Srbije nezavisnosti Kosova nije popuštalo ni na minut tokom ovih godina, i dok Srbija ne prihvati činjenicu da je Kosovo suvereno i nezavisno, i ne bude spremna da razvija dobrosusjedske odnose, ne vidim rješenje te situacije, i ne mislim da se to ne može riješiti.
Evropa se trudila, evropske institucije su se trudile da pomogne obema stranama da se okupe kako bi uspostavili osnovu koja je prihvatljiva za obe strane.
Nisu uspjeli, ni Sjedinjene Države nisu uspjele. I mislim da dok Srbija ne odluči, da je u njenom interesu to što će dozvoliti Kosovu da bude potpuno nezavisna nacija, ništa se neće desiti, neće biti postignut konačan status.
RSE: Ali posrednici su rekli da dva društva još nisu spremna za konačan dogovor. Da li mislite da postoji izlaz iz ove situacije?
Visner: Srbija nije spremna da prizna da Kosovo više nije njen dio, i da prihvati nezavisnost Kosova.
Dok se to konačno, definitivno ne shvati, ne vidim konačno rješenje o statusu.
RSE: Da li vjerujete da je tzv. Ahtisarijev plan i dalje najbolji okvir za odnose između Kosova i Srbije, ili bi nešto novo trebalo da bude predloženo?
Visner: Mislim da je Ahtisarijev plan dobar, nema nikakvih problema sa njim.
Plan nije bio problem, nego spremnost Srbije da prihvati činjenicu da će Kosovo biti nezavisno, a Kosovo ni sa čim osim nezavisnosti neće biti zadovoljno.
Treba li osnovati Zajednicu opština sa srpskom većinom?
RSE: Zajednica opština sa srpskom većinom je dio sporazuma, postignutog u dijalogu, ali ga Kosovo još nije implenentiralo. Postoji strah u sadašnjoj Vladi Kosova da će izgledati poput Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini. Smatrate li da je taj strah osnovan?
Visner: Mislim da je ideja da srpske opštine rade zajedno, sarađuju, održavaju institucije kulture sasvim dobra.
Ali nikada nisam bio potpuno ubijeđen da Srbija na taj institucionalni aranžman gleda kao na dio suverenog, nezavisnog Kosova, nego neki način da umanji položaj Kosova kao nezavisne nacije.
I dok ideja ostaje u principu dobra, dok ne vidim veću spremnost Srbije da živi sa nezavisnim Kosovom, da prizna suvereni status Kosova, mislim da nijedan set aranžmana neće funkcionisati, održati se i biti uspješan.
RSE: Da li bi Kosovo trebalo da formira tu Zajednicu, i kako bi ona trebalo da izgleda?
Visner: Mislim da bi Kosovo iz svojih razloga trebalo da stvori Zajednicu srpskih opština, koja ima ograničene odgovornosti, u oblastima kulture, obrazovanja, lokalne bezbjednosti, oporezivanja i sl, ali nemaju suvereni status koji bi poremetio funkcionisanje kosovske nacije.
RSE: Sjedinjene Države, kao najbliži saveznik Kosova, kritikuje trenutnu vlast mjesecima pa čak i godinama, uglavnom zbog poteza na sjeveru Kosova. Vlasti ove poteze pravdaju željom da žele uspostaviti vladavinu prava, dok SAD i ostatak međunarodne zajednice kaže da još nije pravo vrijeme za to.
Kakav je vaš stav po tom pitanju?
Visner: Mislim da je pravo vrijeme da se uspostavi pun obim suverenih odgovornosti nezavisne nacije. Ne samo da je ispravno, već je i zakašnjelo.
A sve ove stvari, korišćenje srpskog dinara i paralelne strukture, sve je osmišljeno od strane Srbije da podriva suvereni status Kosova.
Ne vidim da su Srbi spremni da odustanu od toga, bez velike borbe.
Stoga se vraćam na osnov mog razmišljanja – dok se u Beogradu ne donese politička odluka o prihvatanju suvereniteta Kosova, ne vidim put napred. A sve ostalo su sporedna pitanja.
RSE: Kakvo rješenje vi vidite za sjever Kosova?
Visner: To je komplikovano pitanje jer sjever Kosova, sjeverno od reke Ibar, ima dosta Srba, ali tu nisu samo Srbi.
To je dio suverenog Kosova, kosovske nacije, i potrebno je da bude integrisan u institucije kosovske države.
To se nije u potpunosti dogodilo, a nije se dogodilo jer je Srbija u suštini spremna da sabotira tu integraciju i ograniči nezavisnost Kosova.
Nova američka administracija i Zapadni Balkan
RSE: Stiže nova administracija u SAD, i trenutno širom svijeta postoje mnoga goruća pitanja. Kakav će pristup, prema vama, imati nova administracija prema Zapadnom Balkanu?
Visner: Ne znam još, mislim da je prerano o tome govoriti. Zapadni Balkan nije glavni spoljnopolitički prioritet nove administracije. Posljednja Trampova administracija bavila se brojnim idejama koje su imale za cilj postizanje teritorijalnog sporazuma, ali sam osjećao da nisu uspjele, i ako se nova administracija vrati, te ideje će opet propasti.
Ako počnete da se bavite teritorijalnim integritetom balkanskih država, otvarate Pandorinu kutiju, otvarate krizu u cijelom regionu, u kojoj su države Balkana, i njihove etničke pripadnosti se svađaju oko toga gdje treba povući liniju.
Srbija je pričala o stvaranju velike Srbije, koja je anatema stabilnosti na Balkanu.
Svaki korak ka tom cilju neće izazvati ništa osim nevolje na Zapadnom Balkanu i nadam se da neće dovesti u iskušenje novu administraciju.
RSE: Koliko očekujete da će nova administracija biti uključena u odnose između Kosova i Srbije?
Visner: Kao što sam rekao, mislim da je prerano za predviđanje, on još nije na funkciji, njegovo osoblje nije provjereno u Senatu, nije počelo da funkcioniše i definiše politike.
Ne mislim da će glavni prioritet biti Zapadni Balkan, imamo trenutno važnije stvaru, u smislu izazova nove administracije u Aziji, Ukrajini, na Bliskom istoku.
Sva ova pitanja moraju biti riješena prije nego što vidite mogućnosti za napredak na Zapadnom Balkanu.
RSE: Kako bi buduća Vlada Kosova trebalo da se pozicionira u odnosu na novu administraciju u Sjedinjenim Državama?
Visner: Mislim da treba da osigura da linije komunikacije budu otvorene.
Njeno insistiranje na statusu nezavisne države mora biti istaknuto, treba da bude spremno da sarađuje u okviru bilo koje razumne pregovaračke inicijative.
RSE: Sa porastom tenzija na Balkanu, i sve snažnijim spoljnim uticajem Rusije i Kine, koliko je Kosovo ranjivo na pokušaje destabilizacije?
Visner: Kosovo je mala država. Nema jake strukture. A ako postoji fokusirana akcija iz inostranstva da se ona destabilizuje, ona jeste ranjiva.
Ali preživjela je do sada. I to mi daje nadu za budućnost.
RSE: Da li bi Kosovu trebalo dati jasan put ka članstvu u NATO i da li bi to uticalo na stabilnost u regionu?
Visner: Po mom mišljenju, Kosovo bi trebalo da bude kandidat za članstvo u NATO, što bi dodalo još jedan ubjedljiv razlog da region, ali i Srbija, prihvate suverenitet Kosova.
RSE: Šta biste savjetovali liderima Kosova i Srbije, ali i međunarodnoj zajednici u vezi sa sporovima u ovom regionu?
Visner: Jedini način da riješimo sporove u regionu je da sjednemo i razgovaramo o njima, riješimo ih. Na primjer, između Srbije i Kosova, ne vidim da Srbija prihvata nezavisnost Kosova. Trebalo bi, ali neće.
Ali ono što se može desiti je da mogu postojati djelimični sporazumi o trgovini, o kretanju ljudi, o kulturnoj saradnji. One su praktični koraci za saradnju između Prištine i Beograda, i vrijedi težiti ka njima.
