Predsjednik Vlade Federacije Nermin Nikšić povukao je iz parlamentarne procedure zakon o građevinskom zemljištu kojim se zadire u pitanje državne imovine.
Ovaj zakon Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) trebao je razmatrati na sjednici 18. decembra.
Zakonom je predviđeno da se općinama daje na upravljanje građevinsko zemljište.
Pored toga, navedeno je da će za prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta općinama trebati mišljenje kantona.
Šumsko i poljoprivredno zemljište državna je imovina, kojom je zabranjeno raspolagati.
To je nekoliko puta u presudama utvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Inače, i prethodna Federalna vlada je zakon povukla na doradu prije tri godine, da bi ga aktuelna Vlada ponovo, u martu ove godine, u identičnom tekstu uputila u proceduru.
Pitanje državne imovine nije usaglašeno na državnom nivou
Pitanje državne imovine nikada još nije usaglašeno na nivou države.
Presudama Ustavnog suda BiH ranije je utvrđeno da je titular državne imovine BiH, te da sa njom ne mogu raspolagati entiteti.
Državnom imovinom u BiH zabranjeno je raspolagati od 2005, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Uprkos zakonskoj zabrani, vlast u Republici Srpskoj godinama prodaje državnu imovinu, tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Posljednji primjer je prodaja šumskog zemljišta na Jahorini, nakon čega je reagirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Pravobranilaštvo BiH, kao institucija nadležna za zaštitu državne imovine.
Istovremeno, propisi u Federaciji BiH godinama omogućavaju praksu pretvaranje šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
