Prazne učionice i bez školskog zvona. Tako izgledaju osnovne i srednje škole na jugu Bosne i Hercegovine već tri sedmice zbog štrajka prosvjetnih radnika koji traže povećanje plate.
Za to vrijeme, većina učenika vrijeme provodi ne radeći ništa.
"Vrijeme najviše provodim u izlascima. Kad je fino vrijeme, najdraže mi je otići u kafić, na kafu negdje. Trenutno ne učim. Jedino što radim je spremam se za prijemni ispit na fakultet, ako se to smatra kao učenje", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mostarka Ajla koja ima 18 godina i nakon završenog četvrtog razreda Druge gimnazije, namjerava upisati Fakultet informacionih tehnologija u Mostaru.
I sama priznaje da su tri sedmice, koliko ne ide u školu, za njene vršnjake "gubljenje vremena", jer je sve podsjeća na period pandemije korona virusa, kada djeca nisu išla u školu, a onda je uvedena online nastava.
"Ovo je drugi put da naše, 2006. godište, gubi ovu zadnju godinu. Iskreno, osjećam se isto kao da je korona, jer nas je 'zakačilo' na isti način. Žao mi je što se ovo dešava, ali željela bih da se ispune uslovi koje naši profesori traže", rekla je Ajla Keskin za RSE.
Njena vršnjakinja, Merima Kurtović, je učenica četvrtog razreda Srednje medicinske škole Mostar. Kako kaže za RSE, trenutno najviše vremena provodi u vannastavnim aktivnostima.
"Vrijeme provodim u volontiranju u Crvenom križu Grada Mostara, gdje sam aktivna članica i dugogodišnji volonter, sad skoro četiri godine, tako da mi je to trenutno centar moje okupacije", izjavila je Merima za RSE.
I ona priprema prijemni ispit na Medicinski fakultet.
"Trenutno sam fokusirana na tri predmeta koja će mi biti na prijemnom, trenutno sam krenula sa dva predmeta. Za ovo ostalo nemam baš vremena", izjavila je Kurtović.
Preko 2500 zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), na jugu Bosne i Hercegovine (BiH) nalazi se u generalnom štrajku od 26. novembra.
Oko 20.000 djece, prema podacima koje su iznijeli predstavnici četiri sindikata koji okupljaju zaposlene u tim školama, ne pohađa nastavu.
Šta kažu roditelji?
Mostarka Nela ima dvoje djece, od kojih jedno pohađa osnovnu, a jedno srednju školu.
"Prvih dana štrajka bilo im je drago. Međutim, kako štrajk odmiče, kod njih se javlja nervoza, i oni sada pitaju kada će škola", kazala je za RSE.
Što se tiče štrajka prosvjetara, smatra da svako treba tražiti svoje pravo.
"Ali, isto tako djeca imaju pravo na obrazovanje, posebno kad govorimo o osnovnom obrazovanju, koje je zakonom obavezno. A kao roditelja najviše me brine to kako će djeca nadoknaditi propušteno gradivo", rekla je ova Mostarka za RSE.
Selma iz Mostara ima kćerku koja pohađa prvi razred srednje škole.
"Sutra da krene nastava, problem je već napravljen. Predugo ovo traje, djeca su se opustila, teško je to sada vratiti u kolotečinu i u radne obaveze. Oni su se već raspustili. Nadam se da će razum prevladati, a šteta je već načinjena", istakla je Selma.
Gdje i kako učenici provode slobodno vrijeme je najveći problem za roditelje, ali i za djecu, izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) glasnogovornica Udruge roditelja "Naša djeca 2014.", Mirjana Laganin.
"Djeca su lišena nastave, gube automatski svoje radne navike, roditelji se trude koliko je to moguće, u zavisnosti od sposobnosti i slobodnog vremena njihovog, da nadomjeste to, savladavaju gradivo sa djecom, ali naravno, taj rad kod kuće ne može nikako zamijeniti vrijeme koje bi trebali provesti u školi", kazala je Laganin za RSE.
Problem je procenat povišice
Sindikati koji predstavljaju prosvjetne radnike u HN kantonu već mjesecima, kroz šest protestnih šetnji centrom Mostara, traže povećanja plata od 15 posto. Zahtjev pravdaju rastućom inflacijom i porastom troškova života u Bosni i Hercegovini.
Posljednja ponuda Vlade HNK je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju od 10 posto, počevši od 1. januara 2025. godine.
O slučaju štrajka zaposlenih u osnovnim i srednjim školama HNK treba odlučiti Općinski sud u Mostaru, nakon što je 13. decembra održana glavna rasprava u predmetu kojeg je pred tim sudom pokrenula Vlada HNK protiv sindikata.
To je treći pokušaj Vlade HNK da se štrajk prosvjetara proglasi nezakonitim. Općinski sud u Mostaru proteklih mjeseci već jednom je donosio odluku da je štrajk nezakonit, pa je nastava otpočela početkom septembra.
Međutim, tu odluku je poništio viši, Kantonalni sud u Mostaru. Zatim je Vlada bila podnijela novi zahtjev za hitnom mjerom zabrane štrajka, što je Općinski sud odbacio.
Iz Udruge roditelja "Naša djeca 2014." u Mostaru kazali su za RSE da situacija sa štrajkom u obrazovanju nije u interesu djece.
"Interes djece je da se redovito školuju, što znači da ovaj događaj, odnosno ovaj štrajk koji ovako dugo traje nikako ne ide u prilog niti djece niti roditelja. Ovako dugo traje, djeca su lišena svog osnovnog prava, a to je pravo na školovanje, koje je i zakonom propisano. Dakle, jedna nezavidna situacija i sve ide nauštrb djece, pa i roditelja, nažalost", izjavila je Mirjana Laganin, glasnogovornica Udruge "Naša djeca 2014." Mostar.
Šta nakon štrajka?
Predsjednica Sindikata srednjih škola na bosanskom jeziku, Edina Čomić, izjavila je za RSE kako sindikati nemaju nikakav formalni plan za rad s djecom kada štrajk bude okončan.
"Plan radi Ministarstvo obrazovanja i bilo bi dobro da ga rade zajedno sa sindikatom. Ono što je na nama da, jednog dana kada se štrajk završi, da ćemo održati sastanke sa našim povjerenicima i u školama i zamoliti ih i uputiti da budu krajnje oprezni u odnosu sa djecom kada je u pitanju i ispitivanje i nadoknade izgubljenog gradiva", rekla je Čomić.
Istakla je kako će biti potreban novi školski kalendar, pošto je postojeći prekršen, te da je to posao resornog Ministarstva, koje je nadležno za to.
"Nadam se da će nas uvažavati, kao nekog ko je krajnji izvršilac tog posla i da će uvažiti naše stavove kada se bude pristupilo izradi tog kalendara", istakla je Čomić.
U Bosni i Hercegovini obrazovanje je različito uređeno.
U entitetu Republika Srpska, oblast obrazovanja je nadležnost na nivou entiteta, dok je u entitetu Federacija BiH obrazovanje u nadležnosti deset kantona, dok ministarstvo obrazovanja na nivou Federacije BiH ima savjetodavno-koordinirajuću ulogu.
