Sjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, nakratko je u utorak prekinuta, nakon što je u sali aktivirana dimna bomba.
U tom momentu se na Odboru se vodila žustra rasprava između vlasti i opozicije o tome da li Odbor ima pravo da za troje sudija Ustavnog suda Crne Gore konstatuje da su ispunili uslove za odlazak u penziju i raspiše javni poziv za izbor novih.
Opozicija se tome oštro protivila tvrdeći da time skupštinski Odbor preuzima ingerencije Ustavnog suda, najviše sudske instance u državi.
Nakon incidenta sa dimnom bombom, Odbor je nastavio rad i konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje sudija i raspisivanje oglasa za izbor novih.
Na osnovu tog zaključka, odmah po završetku Odbora, šef parlamenta Andrija Mandić je na plenarnoj sjednici konstatovao prestanak funkcije jednoj sutkinji Ustavnog suda, Dragani Đuranović, što je opozicija ispratila uzvicima "izdaja".
Za ostalo dvoje sudija Mandić nije imao zakonskog osnova da konstatuje prestanak funkcije jer su oni u nadležnosti predsjednika države.
Nakon toga je predsjednik opzicione Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković saopštio da se u crnogorskoj Skupštini desio ustavni puč.
"Ovaj puč ima cilj da se formira Ustavni sud koji će raditi po nalozima većine. Odgovornost za ovo što se desilo i što će se dešavati snosiće premijer Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić", istakao je Živković na konferenciji za medije u holu Skupštine.
On je pozvao specijalnog tužioca Vladimira Novovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića da, kako je rekao "direktno ispitaju aktivnosti pučista iz parlamentarne većine".
I bivši premijer i lider Pokreta URA Dritan Abazović je ocijenio da je " na današnji dan izvršen državni udar na crnogorske institucije".
Šta je prethodilo incidentu?
Ustavni sud od predviđenih sedam sudija trenutno ima šest jer je jedan u avgustu otišao u penziju. Penzionisanjem još troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi praktično značilo njegovu blokadu u smislu odlučivanja do izbora novih.
Od tih četvoro nedostajućih sudija, dvoje novih birala bi Skupština a dvoje imenovao predsjednik države.
Predsjednica Odbora Jelena Božović, iz jedne od stranka proruskog Demokratskog fronta, predložila da se konstatuje da je za troje sudija prestala funkcija i da se raspise javni poziv za izbor novih.
"Predlažem da raspišemo javni poziv i izaberemo još dvoje sudija a da za još dvoje sudija za koje poziv raspisuje predsjednik države obavimo razgovor sa njim. Mi u Skupštini imamo većinu od 54 poslanika da izaberemo te sudije", kazala je Božović.
Ona je saopštila da se iz dopisa koji je dobila od predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko može vidjeti da je troje sudija - Budimir Šćepanović, Desanka Lopičić i Dragana Đuranović, steklo uslov za penziju.
Poslanica opozicionog DPS-a Aleksandra Vuković Kuč kazala je da je na djelu rušenje pravnog poretka.
Podsjetila da Ustavni sud nije, kako to predviđa Ustav, zasijedao povodom ispunjenja uslova za odlazak u penziju sudija.
"Mi tražimo da ovaj Odbor zatraži obavještenje od Ustavnog suda o tome da je nekom od sudija stupio uslov za sticanje penzije", rekla je Vuković Kuč.
U članu 154 Ustava piše da "nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudije) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".
Na obavezu zasijedanja Ustavnog suda, po pitanju penzionisanja sudija, ukazao je i poslanik opozicionog Pokreta URA Filip Adžić.
"Ta sjednica nije održana, nego ste na osnovu dopisa koji se tiče biografije tih sudija vi uzeli za pravo da odlučujete ko kada ide u penziju", poručio je Adžić.
On je rekao i da se ovako nešto nikad nije događalo u Crnoj Gori, i dodao da su "institucije ove države bolje poštovali okupatori".
Poslanici većine smatrali su da je Ustavni sud bio dužan da obavijesti Odbor o uslovima za sticanje prava na penziju sudija, ali da oni to nijesu učinili.
"Izostanak tog obavještenja ne sprečava Skupštinu da u skladu sa ovlašćenjima konstatuje prestanak sudijske funkcije", poručila je Jelena Nedović, poslanica vladajućeg Pokreta Evropa sad.
Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka pozvao je da se odustane od namjere da se odluka donosi mimo izjašnjenja Ustavnog suda:
"Pozivam vas da spustite loptu, već smo dosta ovu državu doveli do toga da se krše zakoni... Ako donesemo odluku o ovome mimo odluke Ustavnog suda, Crna Gora više nema zakona".
Uz to problem su i razlike u tumačenju vlasti i opozicije koji zakon se primjenjuje u slučaju penzionisanja sudija pošto dva zakona tretiraju ovu oblast.
Zakon o Penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) predviđa odlazak u penziju sa 65 godina dok Zakon o radu, omogućava da se radi do 66 godina.
Stav vladajućih poslanika, u slučaju sudija, je da se primjenjuje Zakonu o PIO.
U avgustu penzionisani sudija Milorad Gogić penzionisan je na osnovu odredbi Zakona o radu. Nakon penzionisanja angažovan je kao Mandićev savjetnik.
Crna Gora i ranije bila u Ustavnoj krizi
Vrhunac ustavne krize u Crnoj Gori bio je u drugoj polovini 2022.
Tada je Ustavni sud imao samo troje od sedam sudija zbog čega je njegov rad bio blokiran.
U tom periodu Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su najoštrije upozoravale da će proces pristupanja Crne Gore EU biti zaustavljen ukoliko se ne odblokira rad suda.
Tek u februaru 2023. Skupština je izabrala troje sudija što je odblokiralo rad.
Tadašnji izbor bio je rezultat političkog kompromisa vlasti i opozicije, a tokom izbora sudija u fokusu je bila i njihova nacionalna pripadnost .
Mitropolit SPC Joanikije odlikovao bivšeg predsjednika Ustavnog suda Crne Gore
Skupština je novembra 2023. izabrala sedmog sudiju čime je ta institucija kompletirana nakon više od tri godine. No u kompletnom sastavu nije radio ni godinu dana.
Avgusta ove godine penzionisanjem Gogića u Sudu je ostalo šest sudija.
