Južnokorejski opozicioni parlamentarci u srijedu su pokrenuli postupak za opoziv predsjednika države koji je najprije proglasio pa ukinuo vanredno stanje, čime je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih nekoliko decenija.
Objava o vanrednom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Yoon Suk Yeola i parlamenta koji je odbio pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, dok su za to vrijeme naoružani vojnici ušli u zgradu parlamenta u glavnom gradu Seulu.
Glavna opoziciona Demokratska partija (DP) pozvala je Yoona, koji je na funkciji od 2022. godine, da podnese ostavku ili se suoči s opozivom.
Šest južnokorejskih opozicionih stranaka kasnije je podnijelo parlamentu prijedlog zakona o opozivu Yoona, a glasanje će vjerovatno biti u petak ili subotu.
"Nismo mogli zanemariti nezakonito vanredno stanje", rekao je novinarima poslanik DP-a Kim Yong-min. "Ne možemo više dozvoliti urušavanje demokratije."
Yoon Suk Yeol u utorak se obratio građanima putem televizije kako bi objavio odluku o uvođenju vanrednog stanja radi odbrane zemlje od Sjeverne Koreje i protivdržavnih snaga te radi zaštite ustavnog poretka.
Ubrzo nakon toga uslijedile su haotične scene. Vojnici su se penjali u zgradu parlamenta kroz razbijene prozore, dok su iznad njih letjeli vojni helikopteri.
Djelatnici parlamenta pokušavali su odgurnuti vojnike prskajući ih pjenom iz aparata za gašenje požara.
Nakon Junove objave vanrednog stanja u kasnonoćnom televizijskom obraćanju, vojska je saopštila da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, te da će mediji i izdavači biti pod kontrolom komande za vanredno stanje.
Međutim, nekoliko sati nakon proglašenja vanrednog stanja, 190 od 300 zastupnika parlamenta jednoglasno je zatražilo njegovo ukidanje, uključujući 18 zastupnika iz predsjednikove stranke.
Yoon Suk Yeol stoga je morao poništiti svoju odluku, kako to nalažu južnokorejski zakoni.
Izvan zgrade parlamenta okupili su se demonstranti koji su uzvikivali ''Pobjeda, pobjeda''.
Državni sekretar SAD-a Antony Blinken pozdravio je predsjednikovu odluku o ukidanju vanrednog stanja.
"Očekujemo da se političke razmirice rješavaju mirno i u skladu s vladavinom prava", stoji u njegovoj izjavi.
Mnogo veći broj demonstranata očekuje se u srijedu u Seulu, kada skup planira Korejska konfederacija sindikata koja poziva na štrajk dok Yoon Suk Yeol ne podnese ostavku.
Kriza u zemlji koja je demokratska od 80-ih i koja je američka saveznica i glavna azijska ekonomija, izazvala je uzbunu na međunarodnom nivou.
Iz američke ambasade pozvali su državljane SAD-a da izbjegavaju prostore na kojima se očekuju protestni skupovi, dok neke od najvećih kompanija savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.
Vodeća opoziciona Demokratska stranka također traži ostavku predsjednika koji je na dužnosti od 2022.godine.
"Iako je uvođenje vanrednog stanja zaustavljeno, on ne može izbjeći optužbe za izdaju. Predsjednik Yoon više ne može normalno voditi zemlju. Trebao bi odstupiti, rekao je član stranke Park Chan-dae.
Kako bi zahtjev za opozivom prošao parlament, potrebna je podrška dvije trećine zastupnika. U tom slučaju zahtjev dolazi na Ustavni sud koji će donijeti konačnu odluku, a za potvrdu opoziva također je potrebna dvotrećinska većina, odnosno šest od devet sudaca.
Predsjednikova stranka u parlamentu ima 108 od 300 zastupnika. Ukoliko Yoon Suk Yeol budu smijenjen ili sam odstupi, mijenja ga premijer Han Duck-soo do novih izbora.
Planirani razgovori o odbrani, kao i zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a su odgođene, izvijestila je novinska agencija Yonhap. Također je odgođena i posjeta švedskog premijera.
Predsjednikom države Yoon Suk Yeol postao je nakon izbora prije dvije godine. Međutim, vrlo je brzo izgubio popularnost, a njegov rad podržava tek oko 20 posto birača.
Proglašenja vanrednog stanja bila su česta pojava u Južnoj Koreji od 1948. godine, no posljednji takav slučaj zabilježen je 1980. godine.
Izvor: Reuters
