Iran je 22. novembra saopštio da će započeti instaliranje niza "novih i naprednih" centrifuga kao odgovor na rezoluciju koju je usvojila UN-ova organizacija za nuklearni nadzor koja kritizira Islamsku republiku zbog, kako kaže, loše saradnje, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
U rezoluciji, koja dolazi nedugo nakon povratka šefa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Grossija s putovanja u Iran, navodno se navodi da je "ključno i hitno" da Teheran "djeluje kako bi ispunio svoje zakonske obaveze".
U zajedničkom saopštenju iranskog Ministarstva vanjskih poslova i Organizacije za atomsku energiju navodi se da je šef nuklearne elektrane Mohammad Eslami "izdao naredbu za poduzimanje učinkovitih mjera, uključujući pokretanje značajne serije novih i naprednih centrifuga raznih vrsta".
Iranska objava uslijedila je nakon što je odbor IAEA-e 21. novembra izdao drugu rezoluciju kojom se osuđuje saradnja Teherana s agencijom nakon sličnog upozorenja u junu.
Rezolucija IAEA-e, koju su iznijele Francuska, Njemačka i Britanija, a podržale Sjedinjene Države, dolazi u trenutku dok se novoizabrani predsjednik Donald Trump priprema vratiti u Bijelu kuću u januaru.
Tokom svog prvog mandata 2017-21, Tramp se povukao iz nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila i ponovo uveo sankcije Teheranu u okviru politike "maksimalnog pritiska".
Rezolucijom donesenom 21. novembra Iran se također poziva na saradnju u istrazi pokrenutoj nakon što su čestice uranijuma pronađene na dvije lokacije koje iranske vlasti nisu proglasile nuklearnim lokacijama.
Devetnaest od 35 članova odbora IAEA glasalo je za rezoluciju. Rusija, Kina i Burkina Faso su se usprotivile, 12 članova je bilo uzdržano, dok jedan nije glasao, rekli su za AP diplomate koji su govorili pod uslovom anonimnosti.
Također poziva IAEA da do proljeća donese "sveobuhvatan izvještaj" o iranskim nuklearnim aktivnostima.
Tokom Grosijeve posjete, Iran se složio sa zahtjevom IAEA da ograniči svoje zalihe uranijuma obogaćenog na 60 posto čistoće, što je još uvijek ispod praga od 90 posto potrebnog za nuklearno oružje, ali je puno više od granice od 3,67 posto na koju je pristao u dogovoru iz 2015.
Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi, koji je bio glavni pregovarač Teherana za sporazum iz 2015. godine, upozorio je da Iran neće pregovarati "pod pritiskom".
