Vlada Crne Gora je obustavila priznavanje diploma sa četiri univerziteta i dvije visoke škole u Bosni i Hercegovini (BiH), protiv kojih se u toj zemlji vode postupci zbog sumnje na nezakonit rad.
To je otvorilo pitanja: koliko je diploma već nostrifikovano u Crnoj Gori sa ovih šest ustanova, koliko ljudi je zaposleno sa tim diplomama i koliko njih čeka na nostrifikaciju.
Na ova pitanja Radio Slobodna Evropa (RSE) nije dobio odgovore iz Ministarstva prosvete, Ministarstva javne uprave i Uprave za ljudske resurse Vlade Crne Gore.
Snežana Kaludjerović iz nevladinog Centra za građansko obrazovanje, koji godinama prati probleme u ovoj oblasti pozdravila je odluku Vlade i pozvala je da reaguje i u drugim slučajevima upitnih institucija iz regiona.
"Postoji li šansa da u baze podataka Ministarstva prosvete uđe neka policijska kontrola ili neka komisija, da izuzme sva nostrifikovane diplome od 2008. i preispita njihov kvalitet“, kaže Kaluđerović za RSE.
Sličan stav za RSE iznosi i Zarija Pavićević iz organizacije Alternativa, koja je prva u Crnoj Gori pokrenula priču o zaposlenima u zdravstvu, prosveti i policiji sa sumnjivim diplomama.
"Siguran sam da je ovo samo početak i da će u mjesecima pred nama ova pošast društva sa lažnim diplomama biti ružna prošlost", kaže Pavićević.
Predstavnici nevladinog sektora problematizuju blagu kaznenu politiku crnogorskih sudova za falsifikatore diploma.
Poslednji primjer je presuda od 15. novembra Suda u Bijelom Polju, koji je dvije zaposlene u lokalnoj bolnici osudio na po tri mjeseca zatvora jer su falsifikovale diplome zdravstvenog tehničara.
Prema presudi, kaznu će izdržavati u kućnim uslovima.
Šta je prethodilo odluci Vlade
Ovo je prva odluka Vlade o obustavi priznavanja stranih diploma u Crnoj Gori.
Vlada je 15. novembra zadužila Ministarsvo prosvete da do okončanja istrage u BiH obustaviti priznanje diploma sa tri obrazovne ustanove iz Banja Luke, dvije iz Mostara i jedne iz Brčkog.
Naime, preko međunarodne pravne pomoći Vlada je u julu ove godine tražila od BiH informacije koje su ustanove pod istragom zbog izdavanja lažnih diploma.
Potvrda je stigla od Ministarstva sigurnosti i Državne agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA).
"Optuženo je 15 fizičkih i šest pravnih lica, odnosno ustanova visokog obrazovanja", nevedeno je u informaciji dostavljenoj crnogorskom Ministarstvu prosvjete.
Riječ je o Nezavisnom univerzitetu za političke i društvene nauke NUBL i Univerzitetu za poslovni inženjering PIM i Visokoj školi Prometej iz Banja Luke
Odluka se odnosi i na Internacionalni univerzitet Brčko, potom Univerzitet Victoria International University i Visoku školu Union iz Mostara.
Kako provjeriti diplome?
Raniije je Vlada Crne Gore formirala radnu grupu sa zadatkom da predloži model provjere diploma stečenih na privatnim ustanovama u regionu.
Član te radne grupe ispred nevladinog sektora je Zarija Pavićević iz Alternative.
Napominjući da ne može da govori kao član grupe, on za RSE kaže da problematičnih diploma najviše ima u zdravstvu i prosvjeti.
"Moram da konstatujem pomak u borbi Ministarstva protiv lažnih diploma. Ali i naglasim da ne postoji institucija koja nema službenika sa sumnjivim diplomama".
Snežana Kaluđerović podsjeća da su ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova najavili kontrolu svih diploma u tom resoru i policiji.
Ona ističe da javost nije upoznata sa rezultatima te kontrole:
"Ne znamo koliki je broj sumnjivih diploma, koliko je njih procesuirano pred sudom, koliko je završenih postupaka, koliko pred tužilaštvom i kojim putem sve to ide?".
Kaluđerović kaže da je bilo slučajeva u kojima su prosvjetni radnici sklapali sporazume o priznanju krivice za falsifikovane isprave.
Blage kazne za falsifikatore znanja i zvanja
Iako je falsifikovanje diplome krivično dijelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, u praksi sudovi najčešće izriču uslovne kazne ili kućni pritvor.
Kaluđerović problematizuje takvu praksu.
"Do sada su kazne uglavnom bile tromjesečni kućni pritvor ili uslovne, sporozum o priznanju krivice, a najteža gubitak posla".
I Pavićević, pak, smatra da su kazne u ovim slučajevima preblage.
"U neformalnom razgovoru sa nekim od sudijama usaglasili smo da kazne budu rigoroznije. Najbitnija stavka nakon zatvorskih kazni je osuda javnosti".
Minimalan broj procesuiranih
U Crnoj Gori ne postoje zvanični podaci o broju lažnih diploma, a ranije procjene organizacije Alternativa su da više od 25.000 zaposlenih ima sumnjive diplome iz neke od dražava regiona.
Ministarka prosvjete Anđela Jakšić nedavno je saopštila da su sudovi do septembra donijeli 34 osuđujuće presude zbog lažnih diploma.
Kako je rekla, od oktobra 2023. je prijavljeno preko 70 slučajeva.
Kaluđerović ukazuje na odgovornost nadležnih za nostrifikaciju diploma u prethodnom periodu.
"Ukoliko se ispostavi da bi su diplome lažne, a da su nostrifikovane, onda je to već objektivno pitanje odgovornosti onih koji su to radili u Ministarstvu", kazala je Kaluđerović.
Pozvala je tužilaštvo i sudstvo da se ovim pitanjem ozbiljno pozabave.
"Kako bismo očistili svaku djelatnosti ponaosob. Bitno je da ljudi moraju da se uklone sa pozicija za koje nemaju znanja i kvalifikacije".
Ukazuje i da je šteta koju proizvode takve diplome nemjerljiva:
"Šta da radimo sa benefitima koje su ti ljudi godinama ostvarivali. I materijalnom i nematerijalnom štetom koja je napravljena ljudima"
Crna Gora je Lisabonsku konvenciju o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja potpisala 2004. a stupila je na snagu u junu 2006. godine.
