Sjedinjene Države će dozvoliti Ukrajini da koristi američko oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, što je Kijev dugo tražio.
Nije poznato hoće li biti ograničenja na ukrajinsku upotrebu Vojnog taktičkog raketnog sistema (ATACMS), kao što je to bio slučaj s drugim američkim oružanim sistemima.
Upotreba ATACMS-a mogla bi, barem u početku, da bude ograničena na ruski oblast Kursk, u kojoj su ukrajinske snage ranije ove godine osvojile dio teritorije.
Od prve godine rata, ukrajinski lideri tražili su od zapadnih saveznika da im dozvole da koriste napredno oružje za gađanje ključnih meta u Rusiji.
Nadali su se da bi taj potez umanjio ruske vojne kapacitete prije nego što trupe Moskve dođu do istočnog fronta i da bi im otežao da gađaju ukrajinsku teritoriju.
Takođe, to bi moglo da posluži kao faktor za odvraćanje, u slučaju budućih pregovora o primirju.
Sjedinjene Države su se dugo protivile ukrajinskom zahtjevu, s obzirom na to da je predsjednik Joe Biden bio riješen da izbjegne bilo kakvu eskalaciju koja bi mogla da uvuče Ameriku i druge članice NATO-a u direktni sukob s nuklearno naoružanom Rusijom.
Kremlj je upozorio u ponedjeljak da Biden ovom odlukom "doliva ulje na vatru".
Biden je odluku donio posljednjih mjeseci svog mandata, prije nego što ga 20. januara naslijedi novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će brzo okončati rat.
To bi, kako mnogo strahuju, moglo da primora Kijev na do sada neprihvatljive ustupke.
Šta su ATACMS?
Balističke rakete, koje je razvila američka kompanija Lockheed Martin, gotovo su udvostručile domet – do 300 kilometara – od većine oružja koje Ukrajina posjeduje.
Mogu da ciljano pogode vojne aerodrome, skladišta municije i stratešku infrastrukturu.
Sjedinjene Države su poslale Ukrajini ATACMS-e prošle godine i Kijev ih je koristio da uništi vojne mete na teritorijama pod ruskom okupacijom, ali ne i na ruskom tlu.
Šta je Biden dozvolio Ukrajini?
Biden je dozvolio Ukrajini da koristi taktički raketni sistem za napade na mete duboko na ruskoj teritoriji, prema navodima jednog američkog zvaničnika i još tri osobe upoznate sa odlukom.
Rakete dužeg dometa vjerovatno će biti upotrebljene kao odgovor na odluku Sjeverne Koreja da pošalje vojnike da pomognu ruskim snagama, naveo je jedan od izvora za AP.
Sjevernokorejske trupe su, po svemu sudeći, angažovane da pomognu ruskoj vojsci da potisne ukrajinske snage iz Kurska, nakon upada u avgustu.
Zvaničnici su za AP govorili pod uslovom da ostanu anonimni, zato što nisu ovlašteni da javno govore o američkoj odluci.
To je drugi put da je Washington dozvolio Kijevu da koristi američke oružane sisteme za napade na rusku teritoriju.
U maju, nakon što je ruska ofanziva u Harkivu prijetila da preoptereti ukrajinske snage, Biden je dozvolio upotrebu sistema HIMARS-a – sa dometom od 80 kilometara – da bi se spriječilo napredovanje ruskih snaga.
Ta odluka je pomogla ukrajinskim vojnicima da jedno vrijeme stabilizuju situaciju na frontu, tako što su primorali ruske trupe da povuku vojne resurse.
Zašto je Ukrajini potrebno oružje dugog dometa?
Ukrajina je od zapadnih saveznika tražila oružje dužeg dometa da bi izmijenila balans moći u ratu u kojem Rusija ima više resursa, te da bi izvodila precizne napade na vazdušne baze, skladišta i centre za komunikaciju više stotina kilometara udaljene od granice.
Kijev se nada da će time umanjiti ruske vazdušne kapacitete i oslabiti lance nabavke, potrebne za dnevne napade na Ukrajinu i održavanje kopnene ofanzive u toj zemlji.
Ako oružje dugog dometa bude upotrebljeno u Kursku, ruske snage koje se pripremaju za kontranapade vjerovatno bi bile primorane da povlače opremu i ljudstvo, što bi komplikovalo borbene planove.
Ukrajina redovno gađa Rusiju oružjem domaće proizvodnje, od kojih je neko bilo sa dometom do hiljadu kilometara. Međutim, i dalje nema dovoljnu količinu da Rusiji nanese ozbiljnu dugoročnu štetu.
Da li će Bidenova odluka promijeniti tok rata?
Posljedice odluke će da zavise od pravila uspostavljenih za upotrebu oružja dugog dometa.
Ako se dozvole napadi širom cijele Rusije, to bi moglo značajno da zakomplikuje kapacitete Moskve da odgovori na potrebe na ratištu.
Ukoliko udari budu ograničeni na oblast Kursk, Rusija bi mogla da izmjesti komandne centre i vazdušne jedinice u obližnje oblasti i time ublaži efekte logističkih izazova.
To znači da bi mnoge od meta, koje ukrajinski zvaničnici žele da gađaju, i dalje bile van dometa ukrajinskih snaga.
Ukrajinski lideri su oprezno reagovali na odluku Sjedinjenih Država.
"Mnogi u medijima danas govore o činjenici da smo dobili dozvolu da preduzmemo adekvatnu akciju. Međutim, udarci se ne zadaju riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe", rekao je ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski.
Portparol Pentagona Charlie Dietz rekao je da ATACMS-i ne bi bili odgovor na glavnu prijetnju s kojim se Ukrajina suočava. To su ruske klizeće bombe koje se ispaljuju sa udaljenosti od više od 300 kilometara, što je van dometa američkih raketa.
Ukrajinski lideri takođe su naveli da su ruske snage imale vremena da povuku resurse van dometa raketa, dok je Washington razmatrao hoće li dozvoli njihovu upotrebu.
"Odluka je donesena prekasno. Da je donesena na početku jeseni, mogla je da poremeti rusku kontraofanzivu u Kursku. A da je donesena i ranije, mogla je da poremeti ofanzivu u pravcu Pokrovska", smatra analitičar u tink-tenku Centar za inicijative CBA, Glib Voloskyi.
Uz to, zalihe ATACMS-a su male, zbog čega su američki zvaničnici ranije postavljali pitanje da li bi to bilo dovoljno za Ukrajinu da značajno promijeni situaciju.
Međutim, neke pristalice Ukrajine navode da bi čak nekoliko napada duboko na ruskoj teritoriji moglo da natjera rusku vojsku da promijeni planove i još više rastegne svoje resurse.
Američka odluka mogla bi i da ohrabri Britaniju i Francusku da Ukrajini dozvole da koristi rakete SCALP (Storm Shadow), sa dometom od 250 kilometara.
