Brisanje pojma "rodni identitet" iz Krivičnog zakonika Republike Srpske na dnevnom je redu Skupštine tog bosanskohercegovačkog entiteta zakazane za 29. oktobar.
Rodni identitet podrazumijeva lični osjećaj vlastitog roda. Odnosi se na subjektivni doživljaj sebe, bilo kao žene ili muškarca, ili nečeg drugog.
Poslanici će raspravljati o Nacrtu izmjena tog Zakona, čiji je cilj, kako se navodi u obrazloženju, usklađivanje "sa odredbama Ustava RS" u kojem se ne pominje taj pojam. U pojedinim odredbama Nacrta pojam "rodni identitet" se briše ili mijenja pojmom "drugo lično svojstvo" koji se navodi u Ustavu RS.
Pojam "drugo lično svojstvo" nije pojašnjen u Ustavu RS.
Izmjene zakona bez pojma "rodni identitet" Vlada RS usvojila je početkom jula, a Nacrt je ranije objavljen na sajtu entitetskog Ministarstva pravde.
Prema zakonodavnoj proceduri u RS, o nacrtu zakona se prvo izjašnjavaju poslanici, te ako ga izglasaju, ide na javnu raspravu ukoliko se procijeni da za to postoji potreba.
Vlada na osnovu toga utvrđuje prijedlog zakona, o kojem ponovo glasaju poslanici, nakon čega slijedi nekoliko uglavnom proceduralnih koraka prije stupanja zakona na snagu.
Trenutni Krivični zakonik RS, jednog od dva bh. entiteta, navodi da je krivično djelo iz mržnje, između ostalog, ono koje je počinjeno zbog "rodnog identiteta nekog lica".
U izvještaju Savjeta Evrope od prošlog marta o pravima transrodnih osoba, navedeno je, između ostalog, da bi rodni identitet i rodno izražavanje trebali da budu posebno prepoznati "u zakonodavstvu protiv diskriminacije".
'Neprihvatljivo uvođenje rodne ideologije'
Ovo nije prvi put ove godine da su vlastima u RS sporni pojmovi vezani za rodni identitet.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama RS je propao, jer nije na vrijeme upućen pred poslanike u formi prijedloga, iako je Nacrt prošlog novembra usvojen jednoglasno u Narodnoj skupštini RS.
Iz Ministarstva porodice, omladine i sporta RS u maju je rečeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su se pojavile "određene nedoumice u vezi sa ovim Nacrtom".
Prethodno, 21 desničarska i konzervativna organizacija iz RS se zajedno otvorenim pismom upućenom entitetskom Parlamentu oglasila protiv zakona.
Podržao ih je i predsjednik RS, Milorad Dodik, koji je rekao da je "neprihvatljivo da se na ovaj način na mala vrata uvodi rodna ideologija".
Taj zakon je, između ostalog, definisao pojam nasilja u porodici i femicida.
Iako nije određivao veće kazne za nasilnike, zakon je određivao novčane kazne za one koji ne prijavljuju nasilnike ili institucije koje bi trebalo da se bave zaštitom žrtava nasilja, a koje ne rade svoj posao.
