Ministarstvo odbrane Tajvana navelo je u utorak da je detektovalo rekordan broj od 153 kineska vojna aviona koji su učestvovali u kineskim ratnim vježbama oko ostrva prethodnog dana, iznoseći detalje porasta aktivnosti ratnih aviona.
Kina je rekla da je jednodnevna vježba, označena kao "Zajednički mač-2024B", upozorenje protiv "separatističkih djela" nakon prošlosedmičnog govora tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea koji je Peking osudio povodom nacionalnog dana, piše Reuters.
Vježbe ne zabrinjavaju samo Tajvan, već predstavljaju rizik destabilizacije regiona, rekao je premijer Cho Jung-tai.
"Bilo kakve vježbe bez prethodnog upozorenja će uveliko da poremete mir i stabilnost u cijelom regionu", rekao je novinarima u Taipeiju.
"Kineske vježbe ne samo da utiču na tajvansko susjedstvo, već i ozbiljno utiču na cijela međunarodna prava plovidbe, te vazdušni i morski prostor, pa su privukle pozornost drugih zemalja", istaknuo je.
Tajvansko ministarstvo navodi da je uočilo 153 kineska vojna aviona, čime je premašena brojka od 125 koju je dan ranije nazvalo jednodnevnim rekordom.
Nemoguće je da Narodna Republika Kina bude naša domovina, kaže predsednik Tajvana
Obećanja o 'ponovnom ujedinjenjenju' s Tajvanom povodom 75. godišnjice komunističke Kine
Karta ministarstva pokazala je da je 28 tih aviona prešlo osjetljivu glavnu liniju Tajvanskog moreuza, koji je prije služio kao neslužbena barijera, ali Kina kaže da to ne priznaje.
Kineske vježbe izazvale su zabrinutost Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, a Pentagon ih je osudio kao "neodgovorne, nerazmjerne i destabilizujuće".
Tajvan se žalio na gotovo svakodnevnu kinesku vojnu aktivnost u blizini u posljednjih pet godina, a Kina je sada održala najmanje četiri kruga ratnih igara velikih razmjera od 2022. godine.
Tajvan odbacuje teritorijalne zahtjeve Pekinga te ističe da samo ljudi na ostrvu mogu da odlučuju o svojoj budućnosti.
Tajvan živi pod prijetnjom napada od 1949. kada je poražena vlada Republike Kine pobjegla na ostrvo pošto je izgubila građanski rat od komunista Mao Zedonga.
