Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska potpisao je 18. avgusta Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, objavila je Radio-televizija RS, javni radiotelevizijski servis tog entiteta.
Ovim potpisom su važećim proglašene izmjene Krivičnog zakona RS-a, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na sjednici održanoj 20. jula ove godine.
Zakonske izmjene i Dodikov ukaz objavljeni su u 18. avgusta u Službenom glasniku RS, čime je kleveta ponovo postala krivično djelo u ovom bh. entitetu.
Ove izmjene zakona usvojene su unatoč višemjesečnim upozorenjima novinara, aktivista i međunarodne zajednice da predstavljaju udar na slobodu mišljenja i korak ka uvođenju cenzure u ovom bh. entitetu.
U tekstu zakona klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura. U konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt u kojem su iznosile i do 60.000 eura.
Veće novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Ustavni sud Republike Srpske je 8. avgusta odbacio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Narrodne skupštine RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa izmjenama Zakon kojima se kriminalizuje kleveta u ovom bh. entitetu.
Vitalni nacionalni interes je mehanizam koji daje mogućnost klubovima Bošnjaka, Hrvata i Srba da svako pitanje proglase "štetnim" za narod kojeg predstavljaju, te da spriječe usvajanje zakona.
Izmjene Krivičnog zakona su usvojene uprkos upozorenjima novinara i aktivista da se radi o udaru na slobodu mišljenja i koraku ka uvođenju cenzure u RS-u.
Predstavnici medijske zajednice su ranije najavljivali podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti usvojenih zakonskih izmjena.
Protiv kriminalizacije klevete su bile i međunarodne organizacije iz oblasti ljudskih prava, Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, kao i Ambasada Sjedinjenih Država u Sarajevu.
U zajedničkom saopćenju od 21. jula, međunarodne institucije su, između ostalog, poručile da je kriminaliziranje klevete protivno međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu s evropskim putem Bosne i Hercegovine niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.
Narodna skupština RS-a u julu 2001. godine prebacila je klevetu iz krivične u građansku oblast i donijela vlastiti Zakon o zaštiti od klevete RS.
Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, i iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti.
Koristeći Bonnske ovlasti Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete.
Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu.
