Norveške stranke su u četvrtak, 16. februara podržale paket pomoći za Ukrajinu vrijedan 75 milijardi norveških kruna (7,4 milijarde dolara), koji će stizati tokom petogodišnjeg perioda.
Sve stranke u Stortingu, norveškom parlamentu, podržale su plan koji je centralno lijevo orjentisana vlada predložila 6. februara, izuzev partije Rodt, male grupe ekstremno ljevičarskih opredjeljenja.
Plan predviđa 15 milijardi kruna godišnje, u civilnoj i vojnoj pomoći, između 2023. i 2027. godine.
Široki konsenzus znači da će fondovi nastaviti da teku, nezavisno od političkog sastava vlade koja će preuzeti vlast nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 2025. godinu.
"Ovime postavljate veoma važan precedent za dugoročnu finansijsku podršku zemlji koja brani svoju nezavisnost i pravo svake nacije da živi u skladu sa generalno prepoznatim međunarodnim normama", rekao je poslanicima putem video linka Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
Većina norveških stranaka je takođe odobrila predlog vlade da poveća poomć zemljama u razvoju na koje je najviše uticao rat u Ukrajini za pet milijardi kruna, posebno zbog povećanih cijena hrane.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Norveška je postala glavni evropski snabdjevač prirodnog gasa, te je zbog toga imala koristi od rastućih cijena – zaradivši u dijelu javnosti etiketu "ratnog profitera".
"To je ideja koju kategorički odbacujem", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Store za AFP u intervjuu krajem januara.
Paket pomoći je dobio ime po Fridtjofu Nansenu (1861-1930), slavnom norveškom polarnom istraživaču i diplomati, koji je je bio jedna od ključnih osoba u dijeljenju humanitarne pomoći u Sovjetskom Savezu tokom teške gladi koja je pogodila tu zemlju tokom dvadesetih godina prošlog vijeka.
Zahvaljujući ovim naporima, zajedno sa pomaganjem izbjeglim ljudima tokom Prvog svjetskog rata, Nansen je 1922. godine dobio Nobelovu nagradu za mir.
Evropska komisija je u novembru prošle godine predložila finansijski paket pomoći za Ukrajinu od 18 milijardi evra, za 2023. godinu.
Izvor: AFP
