Hrvatska policija u mjesec dana članstva Hrvatske u schengenskom prostoru bilježi manji broj iregularnih migranata, ali zato osjetno povećani broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom, rečeno je na okruglom stolu o Nezavisnom mehanizmu nadzora postupanja policije prema migrantima.
Nezavisni mehanizam u novom mandatu završio je tromjesečne pripreme i počinje s aktivnostima.
U prvih mjesec dana provedbe kompenzacijskih mjera – kontrole vozila i osoba po dubini teritorija kako bi se spriječilo krijumčarenje iregularnih migranata – provjereno je 16.809 vozila i 24.092 osobe, službeni su podaci Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).
"U Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, dakle na putu dublje u Europsku uniju, otkrivene su 2.064 osobe koje su ranije u Hrvatskoj zatražili međunarodnu zaštitu ili azil ili su dobili rješenje o povratku u zemlje porijekla", izvijestio je načelnik Uprave za granicu u hrvatskom MUP-u Zoran Ničeno na okruglom stolu.
"Uhvatili smo i 34 krijumčara što je povećanje prema siječnju prošle godine. To je dobro jer tražitelji azila nemaju nikakvu vrstu detencije i mogu se kretati gdje hoće. Mislimo da su naša analiza rizika i ciljne ophodnje rezultirale uspjehom u hvatanju krijumčara ljudima", ocijenio je Ničeno.
On je izvijestio i da je u siječnju ove godine evidentirano skoro 60 posto manje iregularnih migranata u odnosu na prosinac prošle godine.
Manje migranata, ali više zahtjeva za azilom
Kako je Hrvatska sada dio schengenskog prostora, neki iregularni migranti koji ulaze u Hrvatsku ne čekaju više da stignu do Slovenije i tamo zatraže međunarodnu zaštitu ili azil, nego to rade čim dođu u Hrvatsku.
Njihov broj je u siječnju ove godine bio čak 1.390, izvijestio je Ničeno, što jer za čak 600,02 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, kada ih je bilo 198.
Međutim, praksa je da obično provedu između sedam i deset dana u Hrvatskoj, a potom kreću dalje prema Sloveniji, neki i u više pokušaja.
Ničeno je kazao kako je Hrvatska zainteresirana za što skorije donošenje Pakta o azilu i migracijama na razini Europske unije, kako bi se postupkom prethodne trijaže u trećim zemljama i ubrzanim postupkom vraćanja migranata obeshrabrilo ekonomske migrante i otvorilo prostor za migrante koji iz humanitarnih razloga traže zaštitu u Europi.
On je dodao i kako se nastavlja pritisak osoba sa ruskim državljanstvom koje su regularno stigle u Bosnu i Hercegovinu i potom ne kreću u ilegalni prelazak granice, već sa urednim ruskim papirima dolaze većinom na granični prijelaz Maljevac sa BiH i traže azil u Hrvatskoj.
"Nakon uzimanja podataka i otisaka u policijskoj postaji bivaju upućeni u prihvatilište za tražitelje azila i nakon par dana – kao i svi drugi – nezakonito bježe u ciljne zemlje. Imali smo slučaj za jednog od njih da nam Litva šalje zahtjev da ga vrati natrag ovamo. Dakle rade cijeli krug", rekao je Ničeno.
Mehanizam tek počinje s radom
Koordinator Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policije pri zaštiti granice, ravnatelj Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt kazao je kako Mehanizam nema nikakve informacije o mogućim nezakonitim postupanjima hrvatske policije u ovih mjesec dana primjene kompenzacijskih mjera.
Iako novi sporazum o Mehanizmu potpisan 4. studenog prošle godine na mandat od 18 mjeseci daje Mehanizmu mogućnost da obavlja nenajavljene posjete zelenoj granici i ima pristup policijskoj bazi podataka, ništa od toga nije za sada prakticirano, kazao je Markt na upit RSE.
Naime, prva tri mjeseca mandata namijenjena su za pripremu aktivnosti, 12 mjeseci za provedbu, i tri za pisanje izvještaja, pojasnio je.
'Nenajavljene' posjete prvo treba – najaviti
Na upozorenje Milene Zajović iz nevladine udruge Are You Syrious da "nenajavljene" posjete zelenoj granici ipak treba najaviti telefonom, odnosno prvo se javiti u policijsku postaju, iz Mehanizma odgovaraju da teren uz granicu zna biti miniran i teško pristupačan, i da tu ne vide ništa problematično.
"Mi tu nismo vidjeli ništa sporno. Činjenica da vi dođete nenajavljeno u postaju granične policije i tamo zatražite odlazak na zelenu granicu u pratnji policijskih službenika je samo i isključivo u funkciji sigurnosti", kazao je koordinator Mehanizma, Markt.
Članica koordinacijskog tijela Mehanizma Iris Goldner Lang sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, koja je u tom tijelu kao ekspertica, dovela je u pitanje smisao nenajavljenih posjeta zelenoj granici, na čemu od početka migrantske krize inzistiraju nevladine udruge i Ured pučke pravobraniteljice.
"Provoditelj nadzora neće tamo na granici sjediti danima u grmlju. Može tamo provesti par sati. Koja je vjerojatnost da će on u tih par sati nešto vidjeti? Postoji, ali ne bih rekla da je prevelika", kazala je profesorica Goldner Lang.
Kompenzacijske mjere
Uz hrvatski ulazak u schengenski prostor 1. siječnja 2023. godine, uvedene su kompenzacijske mjere kako bi se policijskim kontrolama u dubini hrvatskog teritorija nadoknadilo ukidanje mehanizama sprječavanja krijumčarenja ljudima i iregularnih migracija na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom.
U Ravnateljstvu policije ukinuto je pet postaja granične policije na sada "unutarnjoj" granici prema Sloveniji i Mađarskoj, u 18 policijskih postaja na "unutarnjoj" granici ukinuta je linija rada granične policije, te su u 15 policijskih postaja ustrojena radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera.
Od 1.034 policijska službenika koji su obavljali poslove granične policije na granici prema Sloveniji i Mađarskoj, njih 742 su raspoređena na poslove provedbe kompenzacijskih mjera i suzbijanja nezakonitih migracija, te na radna mjesta granične policije na vanjskoj granici.
Mehanizam nadzora postupanja policije
Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite formiran je temeljem ugovora što su ga MUP RH i udruge civilnog društva potpisale 4. studenog 2022. godine, s mandatom od 18 mjeseci.
On se nastavlja na prethodni mandat Mehanizma, koji je bio aktivan od ljeta 2021. do ljeta 2022. godine.
Mehanizam je prvotno formiran nakon brojnih pritužbi neregularnih migranata da ih hrvatska policija nasilno vraća u Bosnu i Hercegovinu, premlaćuje ih, oduzima im ili uništava mobitele.
Na to su upozoravali i međunarodni faktori, kao i pučka pravobraniteljica.
Članovi su Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Centar za kulturu dijaloga, Hrvatski Crveni križ i kao nezavisna ekspertica prof. dr. sc. Iris Goldner Lang.
Hrvatska je i dalje jedina članica Europske unije, koja je na vanjskim granicama i koja ima takav nezavisni mehanizam monitoringa postupanja policije prema neregularnim migrantima.
Grčka, Bugarska i Rumunjska, koje su također suočene s kritikama o nasilju policije prema iregularnim migrantima, otklonile su prijedlog EU da formiraju takav Mehanizam.
