Iako je najavljeno da će na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, zakazanim za 19. mart, učestvovati najmanje sedam kandidata, formalnu kandidaturu Državnoj izbornoj komisiji predao je samo lider proruskog Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić.
Iako nije formalno predata, izvjesna je i kandidatura lidera pokreta Evropa sad Milojka Spajić, nekadašnjeg ministra u Vladi Zdravka Krivokapića.
Jedine stranke koje neće učestvovati u predsjedničkoj trci su dvije vladajuće partije - Građanski pokret URA premijera Dritana Abazovića, i Socijalistička narodna partija (SNP) Vladimira Jokovića, koje dominantno kontrolišu Vladu kojoj je prije pola godine izglasano nepovjerenje.
Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića još se nije izjasnila da li će Đukanović ući u trku za novi predsjednički mandat, ili će se najjača opoziciona stranka odlučiti za drugog partijskog ili nestranačkog kandidata.
Da je kampanja za predsjedničke izbore u Crnoj Gori startovala haotično i uz puno spinova, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje civilni aktivista, Aleksandar Dragićević.
"Političke partije se utrkuju da njihov kandidat dobije više glasova kako bi zadržali biračko tijelo. Predsjednička funkcija nije toliko politički bitna koliko sama kampanja, jer to je zapravo trka za naredne parlamentarne izbore", navodi Dragićević.
Zasad i brojne najave kandidatura
Kandidaturu su najavile i Demokrate Alekse Bečića, nakon što je Milojko Spajić odbio njihovu ponudu za savezništvo.
I Goran Danilović, lider Ujedinjene Crne Gore, koja je dio DF-a, najavio je kandidaturu, rekavši da bi, u slučaju izbora za predsjednika, povukao priznanje Kosova i ukinuo sankcije Rusiji.
Kandidaturu je najavio i Dejan Vukšić, koji je za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića bio direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Imaju li kandidati Mandić i Spajić dvojno državljanstvo?
No, dvije najizvjesnije kandidature, Andrije Mandića, lidera proruskog DF-a, i Milojka Spajić iz pokreta Evropa, sad se osporavaju jer je otvoreno pitanje da li njih dvojica, uz crnogorsko, posjeduju i državljanstvo Srbije.
Naime, Ustav Crne Gore propisuje da za predsjednika može biti biran isključivo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje deset godina u posljednjih 15 godina.
Lider proruskog DF-a Andrija Mandić se još 2011. godine izjasnio da ima državljanstvo Srbije i da ga se neće odreći zbog crnogorskog Zakona koje ne dozvoljava dvojno državljanstvo.
Mandić je tada pozvao sve crnogorske građane koji imaju državljanstvo Srbije, da ga ne dostavljaju crnogorskim institucijama jer bi im državni organi Crne Gore, na osnovu tog saznanja, oduzeli crnogorsko, kako nalaže Zakon.
Spajić, za koga iz Đukanovićevog DPS-a tvrde da ima srpsko državljanstvo od 2009. godine, je na direktno pitanje da li ima državljanstvo Srbije 4. februara rekao da se kao većina građana Crne Gore lijepo osjeća u Srbiji, ali da nije živio i njoj.
"Boravio sam u Singapuru, Japanu, Francuskoj, uvijek na radnoj, školskoj vizi. Moj stalni boravak je uvijek bio vezan za Crnu Goru", rekao je Spajić.
Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević objavio je da Spajić ima prebivalište u Beogradu.
Uz to, u njegovoj zvaničnoj biografiji piše da je posljednjih desetak godina proveo u inostranstvu, no u tom periodu nije odjavio prebivalište u Crnoj Gori.
Zahtjev Srbiji za provjeru prebivališta kandidata
Državna izborna komisija se zbog toga obratila kolegama u Srbiji, od kojih očekuju informaciju da li Andrija Mandić i Milojko Spajić imaju prebivalište i u Srbiji, samim tim i biračko pravo u toj državi.
Kako je 6. februara saopštila Republička izborna komisija Srbije, upit je proslijeđen srpskom Ministarstvu unutrašnjih poslova od kojeg se očekuje odgovor.
Inače, Spajić je bivši ministar u Vladi Zdravka Krivokapića u kojoj je bio ministar finansija.
Ime stranci dao je po ekonomskom programu Evropa sad, koji su za vrijeme njegovog mandata ukinuo doprinos za zdravstvo i tako minimalnu zaradu povećao sa 222 eura na 450, a prosječnu sa 530 na 670 eura.
Taj potez mu je donio ogromnu popularnost, pa je svaki peti građanin Podgorice na lokalnim izborima 23. oktobra prošle godine glasao za njegov pokret, i partijskog kolegu Jakova Milatovića.
Đukanovićev DPS i dalje bez kandidata
Na mjesec i po do izbora partije opozicionog ili takozvanog suverenističkog bloka, Đukanovićevog DPS-a i saveznika, nisu izašli sa imenom kandidata.
Unutar neformalnog saveza traju sporenja da li će kandidat biti stranačka ili nestranačka ličnost.
Iako se pominje mogućnost da bi se Đukanović treći put mogao kandidovati za tu funkciju, on je rekao da još ima vremena za odluku.
"To što još nismo saopštili ime kandidata, ne znači da na tome ne radimo predano", riječi su Đukanovića.
Socijaldemokratskoj partiji (SDP) nije bliska kandidatura Mila Đukanovića, dok bi ga dio stranaka manjinskih naroda podržao.
Činjenica da DPS još nema kandidata za civilnog aktivistu Aleksandra Dragićevića je iznenađujuća i neozbiljna.
"Ostalo je manje od 40 dana kampanje. Neozbiljno je što najjača parlamentarna partija nema kandidata. Zanima me kako planiraju sprovedu kampanju u par sedmica", navodi Dragićević.
Dragićević ocjenjuje i da nakon serije izbornih poraza ove stranke, prvo na izborima 2020. kada su nakon tri decenije izgubili vlast, a nakon toga i na lokalnim izborima u Nikšiću i Podgorici, moraju da odluče da li će nastaviti sa aktuelnom politikom koja ih vodi ka dodatnom rasipanja glasova.
Činjenicu da stranke aktuelne Vlade - URA i prosrpski SNP - nemaju kandidata, Dragićević objašnjava padom podrške birača koja je bila očigledna na izborima u Podgorici, gdje SNP nije prešao cenzus, a URA je imala svega šest procenata.
"Nažalost, u Crnoj Gori imamo situaciju da partije sa nekoliko procenata podrške imaju vladu, a nemaju predsjedničkog kandidata", ističe Dragićević.
Ocjena kampanje
Dragićević za RSE kaže da, iako još nema zvanične liste kandidata, u toku je početak najprljavije predsjedničke kampanje dosad.
"Sam start kampanje obilježile su neke stvari koje nisu rađene u prethodnim predsjedničkim kampanjama. Tu mislim na iznošenje ličnih podataka i na nešto što se u politici nikada ne radi a to je direktno udaranje na porodicu kao što smo imali u slučaju Spajića", kaže Dragićević.
U brojnim navodima Medojevića uz optužbe o zataškavanju imovine u Srbiji i Crnoj Gori, pominjane su i njegove partnerke kao i vanbračno dijete, što je Spajić i potvrdio.
Danima se u medijima objavljuju dokumenta, listovi nepokretnosti, fotografije nekretnina i navodne informacije o Spajićevom vlasništvu nad njima.
Dragićević ocjenjuje da je Spajić najozbiljniji kandidat za ulazak u gotovo izvjesni drugi krug predsjedničkih izbora.
"Vidimo i da je uspjela da se popali medijska mašinerija oba pola nacionalizma", dodaje Dragićević.
On aktuelnu kampanju posmatra u svjetlu činjenice da je najjačim partijama – DF-u i DPS-u biračko tijelo u osipanju.
"Imamo i panične reakcije i u partijama poput Demokrata koji će, uprkos drastičnom padu na podgoričkim izborima imati kandidata", navodi Dragićević.
Još jedan problem je nesređeni birački spisak sa kojim se ulazi u izbore.
Na predsjedničkim izborima se, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, može izjasniti 543.175 građana, što je za više od 3.000 birača više u odnosu na parlamentarne izbore održane 2020. godine.
