Nekoliko stotina građana Bosne i Hercegovine okupilo se u ponedjeljak, 24. oktobra, na protestima ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, tražeći povlačenje izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Proteste je organizirala neformalna grupa građana, a u najavi okupljanja na društvenim mrežama poručili su da traže povlačenje nametnutih odluka ili Schmidtovu smjenu.
Visoki predstavnik je na dan Općih izbora, održanih 2. oktobra 2022. godine, nametnuo set mjera u Federaciji BiH, s ciljem da poboljša funkcionalnost ovog bh. entiteta i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora.
Nametnute odluke u vezi s Izbornim zakonom i Ustavom Federacije BiH okupljeni na protestima smatraju diskriminatornim, te da je njima visoki predstavnik "učvrstio poziciju Hrvatske demokratske zajednice Domu naroda FBiH".
"Mi smo danas ovdje zato što su nas oni koji dijele pravdu ovdje natjerali na ovo. Došli smo da skinemo okove s kampanje koja građanima pokušava nametnuti podanički mentalitet", rekao je Mujo Aganović, jedan od okupljenih.
Visoki predstavnik u BiH izmijenio način postizbornog konstituiranja dijela vlasti
Suština amandamana na Ustav Federacije BiH i izmjena Izbornog zakona BiH koje je Schmidt nametnuo tiče se rokova za formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i povećanja broja delegata u Domu naroda entitetskog Parlamenta.
Odluka o Domu naroda FBiH podrazumijeva da svaki od klubova konstitutivnih naroda BiH, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ima po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17.
Delegati u ovom domu federalnog Parlamenta biraju se u kantonalnim skupštinama, dok se zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH biraju direktno glasovima građana.
Schmidt: Bilo bi bolje da su se političari dogovorili
Visoki predstavnik se ranije u ponedjeljak obratio medijima i osvrnuo se i na kritike koje su mu upućene nakon što je, u izbornoj noći 2. oktobra, nametnuo set mjera kako bi osigurao funkcionalnost i brže formiranje vlasti u entitetu Federacija BiH.
"I sam sam nezadovoljan razvojem ovih događaja. Bilo bi bolje da su se političari pokrenuli na dijalogu za dobrobit svih građana ove zemlje", kazao je, ističući da su svi dosadašnji razgovori političara u tom kontekstu bili "ravni nuli."
Komentirajući primjedbe iz dijela bh. javnosti da odluke nije nametnuo i Republici Srpskoj, Schmidt je rekao da se nešto mora poduzeti i po tom pitanju.
"Cilj mi je bio pobrinuti se za funkcionalnost Federacije BiH. Suština je da nisam ovdje napravio revoluciju", kazao je, naglašavajući da europski standardi moraju postati norma u BiH i da prava moraju biti omogućeva svim građanima.
Komšić traži ocjenu Ustavnog suda
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je Ustavnom sudu BiH 11. oktobra zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH koje je Schmidt nametnuo.
Komšić je ustvrdio da je visoki predstavnik odlukama, nakon što su građani BiH glasali na općim izborima, "izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je prevario birače, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila".
Svi efekti nametnute odluke visokog predstavnika Schmidta
Komšić zatražio od Ustavnog suda BiH ocjenu Schmidtove odluke na izborni dan
Schmidt će u Evropskom parlamentu pojasniti namenute odluke, tvrdi parlamentarka Strik
Komentirajući kritike koje dolaze iz dijela bh. javnosti, Schmidt je u ponedjeljak, 24. oktobra, izjavio da je i sam nezadovoljan razvojem ovih događaja.
"Cilj mi je bio pobrinuti se za funkcionalnost Federacije BiH. Bilo bi bolje da su se političari pokrenuli na dijalogu za dobrobit svih građana ove zemlje", kazao je, ističući da su svi dosadašnji razgovori političara u tom kontekstu bili "ravni nuli."
Vlada Federacije posljednji put je formirana 2014. godine. Zbog izostanka političkog dogovora, u tom sazivu ostala je i nakon općih izbora održanih 2018. godine.
Koje su ovlasti visokog predstavnika?
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Dejtonu.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR ima ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
