Italija se u petak, 28. januara, približila izboru prve žene za predsjednicu nakon što je pet dana zastoja u ponovljenim parlamentarnim izborima prisililo lidere stranaka da traže kompromisno rješenje.
Politički izvori kažu da je vjerovatna kandidatkinja Elisabetta Belloni, karijerna diplomatkinje koja vodi tajne službe, a u opciji je i ministrica pravde Marta Cartabia, javlja Reuters.
"Radim na tome da imamo predsjednici" rekao je lider desničarske Lige Matteo Salvini novinarima nakon sastanka s čelnicima dvije glavne stranke lijevog centra, Demokratske stranke (PD) i Pokreta pet zvijezda.
"Nadam se da ćemo sutra imati završno glasanje", dodao je.
Giuseppe Conte, lider Pet zvjezdica, rekao je da želi i ženu koja će zamijeniti odlazećeg šefa države Sergija Matarellu, čiji sedmogodišnji mandat ističe sljedeće sedmice.
"Veoma sam sretan što i druge političke snage pokazuju da žele da se dogovore o ženskom profila na visokom nivou", napisao je on na Twitteru.
Predsjednik je moćna ličnost u Italiji, koji ima pravo da imenuje premijere i često je pozvan da riješi političke krize u trećoj po veličini ekonomiji eurozone, gdje vlade u prosjeku opstaju jedva godinu dana.
Za razliku od Sjedinjenih Država ili Francuske, gdje se predsjednici biraju na narodnom glasanju, u Italiji je oko 1.009 parlamentaraca i regionalnih predstavnika izabralo predsjednika na tajnom glasanju.
Lideri desnog centra iz Lige, Forza Italia i Brothers of Italy razbjesnili su svoje protivnike ranije u petak kada su naredili svojim poslanicima da glasaju za konzervativnu predsjednicu Senata Elisabettu Casellati na prvom dnevnom glasanju umjesto da traže kandidata za konsenzus.
Ovaj potez se pokazao sramotnim neuspjehom, jer je Casellati osigurao samo 382 glasačka listića, daleko ispod 505 potrebnih za pobjedu.
Užasnut porazom, Salvini je odmah započeo razgovore sa svojim protivnicima kako bi pronašao nestranačku, žensku kandidatkinju.
Obavještajni problem
Dok Belloni ima mnogo pristalica, neki parlamentarci su izrazili duboke rezerve u pogledu unapređenja šefice obavještajne službe u predsjedničku palatu Quirinale.
"Ne ide se iz tajne službe u Quirinale. Oni koji to ne razumiju nemaju institucionalnu kulturu", rekao je bivši premijer Matteo Renzi na Facebooku, najavljujući da njegova mala stranka Italia Viva nikada neće glasati za nju.
Ponovljeni neuspjeh u pronalaženju bilo kakvog konsenzusa zatrovao je političku atmosferu, s potencijalno opasnim posljedicama po stabilnost široke koalicije koja podržava vladu premijera Maria Draghija.
Draghi je jasno stavio do znanja da bi volio posao predsjednika, ali glavne stranke su do sada odbijale da stave njegovo ime na glasanje, dijelom iz straha da bi nagla zamjena uloga mogla uzrokovati raspad krhke vlade.
Bez brzog dogovora, rastu spekulacije da bi stranke na kraju mogle zatražiti od Mattarelle da prihvati drugi mandat, iako je on to do sada isključivao.
Dva člana vlade izjavila su u četvrtak, 27. januara, da je njegov reizbor velika mogućnost, videći to kao najbolje rješenje za garantovanje političke stabilnosti u vrijeme kada stotine Italijana još uvijek umiru svaki dan od COVID-19.
Zanimljivo je da je Mattarella lako nadmašio drugo parlamentarno glasanje u petak, osvojivši skoro 340 glasova iako nijedna stranka nije pozvala svoje zakonodavce da ga podrže.
