Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija izjavile su da su talibani možda počinili "ratne zločine" i optužili su militantnu grupu za "masakr" afganistanskih civila kada su zauzeli Spin Boldak, grad na jugu te zemlje, u julu ove godine.
"U Spin Boldaku, Kandaharu, talibani su masakrirali desetine civila u ubistvima iz osvete", objavile su 2. augusta američka i britanska ambasada odvojeno na Twitteru. "Ova ubistva mogu predstavljati ratne zločine; moraju se istražiti, a ti talibanski borci ili zapovjednici odgovarati".
U tvitovima se citira novi izvještaj Nezavisne komisije za ljudska prava Afganistana koji dokumentuje zločine koje je počinila militantna grupa kada je zauzela Spin Boldak, u blizini pakistanske granice.
Ambasade su rekle da vodstvo talibana mora odgovarati za zločine svojih boraca. "Ako sada ne možete kontrolisati svoje borce, kasnije nećete imati šta raditi u upravljanju (u vlasti)", saopćile su američka i britanska ambasada.
Ghani za nesigurnost u Afganistanu krivi 'iznenadnu' odluku SAD o povlačenju
Ashraf Ghani okrivio je "iznenadnu" odluku Washingtona da povuku trupe iz te zemlje za trenutnu nesigurnost u Afganistanu. Naime, vladine snage bore se protiv talibana za kontrolu nad južnom prijestolnicom provincije Helmand.
Borbe su tokom vikenda bjesnjele u Lashkar Gahu, glavnom gradu te provincije, gdje su talibani pokrenuli koordiniranu ofanzivu na centar grada samo nekoliko sati nakon što je vlada najavila raspoređivanje stotina specijalnih snaga na tom području.
Talibanski militanti takođe su preko noći nastavili napade na još najmanje dva glavna grada provincije - Kandahar, također na jugu, i Herat u zapadnom Afganistanu - nakon teških borbi tokom vikenda u kojima je hiljade civila napustilo to područje pred nasiljem.
"Razlog za našu situaciju je što je odluka donesena naglo", rekao je Ghani na zajedničkoj sjednici parlamenta.
On je okrivio "iznenadnu odluku o povlačenju međunarodnih trupa" i rekao da je upozorio Washington na takve "posljedice". Ali rekao je da njegova vlada ima plan da u roku od šest mjeseci stavi uslove pod kontrolu i da Sjedinjene Države podržavaju plan.
Inače, predsjednik SAD Joe Biden je najavio da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a u koordinaciji s njima povlače se i strane trupe pod komandom NATO-a.
Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.
Rat u Afganistanu počeo je u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.
Biden je ponovio da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. Amerika se također obavezala da će ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.
