Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) objavilo je 6. decembra listu izvozno orijentisanih preduzeća iz sektora industrije koja će dobiti 30 milion KM (15.4 miliona eura) subvencija kako bi se izborili sa posljedicama pandemije korona virusa.
Ova preduzeća zapošljavaju ukupno 32.429 radnika, saopšteno je iz Vlade FBiH.
Na osnovu Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede u okolnostima pandemije, Vlada FBiH je u ovogodišnjem budžetu izdvojila 90 miliona KM (45 miliona eura).
Opći cilj ove mjere je osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima, saopšteno je iz Vlade.
Ugovori sa 131 privrednim društvom iz metalne, elektro i automobilske industrije, 69 izvoznika iz oblasti proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće, 140 preduzeća iz drvne, papirne i grafičke industrije, kao i 43 izvoznika hemijskih i farmaceutskih proizvoda i izvoznika građevinskog materijala i nemetala bit će potpisani narednih dana.
Entitetske vlade u BiH nisu propisale iste mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize.
Vlada Republike Srpske (RS) mjerama za suzbijanje posljedica na privredu predvidjela je uplatu minimalnih plata u iznosu od 520 maraka (oko 260 eura) za privrednike kojima je bio zabranjen rad u martu, aprilu i maju. Na teret budžeta predviđena je i isplata doprinosa za mjesec april i prvu polovinu maja.
BiH se zadužila 333 miliona eura kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF ) za ekonomsko suzbijanje posljedica pandemije COVID-19.
Predsjedavajući Vijeća ministara BIH Zoran Tegeltija razgovarao je u 1. decembra putem video-linka sa šefom misije MMF za BiH Martinom Petrijem o aktuelnim ekonomskim i finansijskim temama kao i o zaključivanju novog aranžmana sa ovom međunarodnom organizacijom kod koje se BiH namjerava zadužiti za dodatnih 1.5 milijardi KM (763,5 miliona eura).
Grupa ekonomista iz BiH saopštila je 30. novembra da su zabrinuti najavama vlasti u za dobijanje novog kredita, navodeći da se, iz dosadašnjeg iskustva u saradnji sa MMF-om, koji uključuje i posljednju uplatu od 330 miliona eura putem Instrumenta za brzo finansiranje u junu ove godine, "dobiveni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi".
