Pravno-politički vakuum u kojem se Crna Gora nalazi iščekujući formiranje nove vlasti, dok odlazeća radi u tehničkom mandatu, predugo traje i otvara prostor za nepoštovanje epidemioloških mjera, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Sergej Sekulović.
„Isplivavaju mnoge stvari koje realno predstavljaju problem i opasnost po javni interes kao što je zdravstvena kriza koja uzima sve više maha“ kaže Sekulović, poručujući da bi bilo dobro da, buduća i vlada u tehničkom mandatu, imaju drugačiji dijalog:
„Ne da samo prebacuju odgovornost za složenu epidemiološku situaciju jedni na druge, nego da se dogovaraju kako da je stave pod kontrolu, što se na žalost ne dešava“, primjećuje Sekulović.
Iako su u danima nakon izbora 30. avgusta pobjednici poručivali da Crna Gora nema vremena za čekanje, proces formiranja nove vlasti se odužio. Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će poslanici glasati o predlogu za sastav nove vlade, mandatara Zdravka Krivokapića, zakazana je za 2. decembar, što će tačno biti tri mjeseca od izbora.
Ko je kriv za pogoršanje epidemije
Iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) su na upit RSE u kojoj je mjeri tranzicija vlasti uticala na nepoštovanje epidemioloških mjera odgovorili da ne mogu da procjene koliko je to doprinijelo ugrožavanju javnog zdravlja.
“Nažalost, ne raspolažemo informacijama u kojoj mjeri su navedeni faktori uticali na nepoštovanje zvaničnih mjera. To treba da bude predmet preciznog istraživanja a svaki drugi komentar bio bi u domenu nagađanja”, navedeno je u odgovoru IZJ-a.
Premijer Duško Marković je 11. novembra direktno je optužio pojedine predstavnike nove vlasti za nepoštovanje mjera NKT.
"Politički prvaci nove vlasti, zajedno sa dijelom sveštenstva Srpske pravoslavne crkve (SPC), osim organizovanja vjersko-političkih okupljanja, i u javnosti su kreirali odnos nepoštovanja naredbi i mera NKT, što je direktno ugrozilo zdravlje građana", kazao je Marković.
Episkop SPC Кirilo koga je policija saslušala zbog sumnje da je 8.novembra, uprkos zabrani služio liturgije tokom kojih je pričešće vršeno istom kašikom, kazao je da crkva stalno poziva narod na poštovanje zdravstvenih mjera:
„Narod Crne Gore od Crkve može dobiti samo blagoslov i duševno i tjelesno zdravlje i da Crkva ne može da bude izvor zaraze ili bolesti”, kazao je Kirilo za Radio Svetigoru.
Sa 1.179 oboljelih na 100.000 stanovnika, Crna Gora je prva u regionu po broju slučajeva kovida 19.
Međusobne optužbe dvije vlade
Ukoliko se ubrzo ne formiraju institucije nove vlasti posljedice po funkcionisanje čitavog sistema će biti još ozbiljnije nego što su trenutno, smatra sociolog Andrija Đukanović ističući da već imamo primjere otvorenog nepoštovanja vladinih mjera, na koje niko u državi ne reaguje:
„Čini mi se da vlada premijera Markovića koja je u tehničkom mandatu ne radi svoj posao. To za posljedicu ima stanje u kojem sistem u većini svojih nadležnosti ne može da funkcioniše pa mnogi subjekti malo po malo počinju da ignorišu vladine odluke,“ kaže Đukanović, navodeći kao primjer ugostitelje koji, kako ističe ignorišu odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT):
„Takav odnos prema mjerama je direktna posljedica toga što još nemamo novu vladu i što sistem nije profunkcionisao kako treba“ ocjenjuje Đukanović.
Koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac za RSE kaže da je do pogoršanja epidemiološke situacije u Crnoj Gori došlo tokom kampanje za izbore 30. avgusta.
„Ne slažem sa onim što je rekao premijer Marković da je trenutna situacija u Crnoj Gori rezultat tranzicije vlasti jer smo mi situaciju sa novim talasom i pogoršanjem mjera imali kada je aktuelna Vlada bila u punom kapacitetu i kada nijesmo znali da će doći do tranzicije vlasti“, kaže Milovac.
I Milovac smatra da su institucije sistema dužne da rade svoj posao do izbora novih, ali da ne postoji politička volja za to:
„Ono što je važno reći jeste da ne postoji nikakav tehnički mandat vlade Duška Markovića jer ta vlada zato što nemamo zakon o vladi funkcioniše u punom kapacitetu. Ali mi imamo jedno kompletno pravno rasulo i rasulo u funkcionisanju vladavine prava, kada je u pitanju prije svega kredibilitet izvršne vlasti da propisuje i sprovodi neke mjere “, smatra Milovac.
Mjere kršene masovno
Uprkos epidemiološkim mjerama o zabrani sahrana osim u krugu porodice, trodnevnoj sahrani mitropolita Amfilohija prisustvovale su hiljade građana od kojih ogromna većina nije nosila maske i držala fizičku distancu. Vjernici su u mimohodu ljubili kovčeg i tijelo preminulog Amfilohija.
Prethodno su sveštenici ali i ambasador Srbije Vladimir Božović i biznismen Miodrag Daka Davidović ušli u kovid odjeljenje Kliničkog centra da preuzmu Amfilohijeve posmrtne ostatke, čemu je prisustvovalo preko stotinu medicinskih radnika koji su došli da isprate mitropolita.
Mjere NKT o zabrani okupljanja su kršene i na nekoliko ranijih skupova. Hiljade građana slavili su izbornu pobjedu ispred hrama Hristovog vaskrsenja 30. i 31. avgusta. Na Cetinju i u Podgorici, 3. i 6. septembra, patriotskim skupovima procrnogorskih građana prisustvovalo je više desetina hiljada građana.
Nepoštovanje nošenja maski vidljivo je bilo na svim skupovima . Tako su mandatar Zdravko Krivokapić, lideri Demokratskog fronta prisustvovali sahrani bez maski. I gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković iz Demokratske partije socijalista, koji je i član NKT, na skupu na Cetinju nije nosio masku. Tužilaštvo je 10. novembra odbacilo prijavu protiv Vukovića za kršenje epidemioloških mjera.
Dok se čeka vlada, ređaju se incidenti
A da li tranzicioni period pogoduje i incidente sa nacionalističkom pozadinom koji se dešavaju posljednjih dana u Podgorici ?
Podgorička policija je 11. novembra privela dvije osobe koje su pokušale da okače zastavu – trobojku na ogradu Ambasade Republike Hrvatske u Podgorici. O događaju čiji su vinovnici dvojica mladića obaviješten je državni tužilac u u Podgorici koji je naložio da oni budu saslušani.
Reagovao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković ocijenivši da „taj vandalski i kukavički čin predstavlja posljednje razočarenje i gubitak potpunog osjećaja za vrijednosti koje baštini Crna Gora“.
Policija je iste večeri (11.novembra) intervenisala prilikom pokušaja pedesetak mlađih osoba da na jednom zidu, u podgoričkom naselju Donja Gorica, iscrtaju mural sa srpskom trobojkom. To je drugi pokušaj da se u Donjoj Gorici iscrta mural sa motivom kapele na Lovćenu u čijoj je osnovi srpska zastava, zbog čega je policija prije tri dana (9.novembra) policija privela četiri mlađe osobe.
Ove akcije nastavak su oslikavanja trobojki na javnim površinama.
Za sociologa Andriju Đukanovića ovi događaji nemaju direktnu vezu sa prolongiranjem formiranja nove vlasti:
„ Mislim da je podgrijano vjerskim pitanjima koja traju i koja će nas dugo opterećivati i što, po mom mišljenju neće biti prevaziđeno ni dolaskom nove vlasti. To predstavlja dublje podjele u našem društvu. Ovi incidenti su samo nastavak onoga što smo povodom vjerskog pitanja imali prilike da gledamo proteklih mjeseci u crnogorskim gradovima“ kaže Đukanović.
Oslikavanje trobojki na javnim površinama počelo je nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, 27. decembra 2019. godine. U više crnogorskih gradova policija je intervenisala nakon što su uglavnom mlađe osobe farbale javne površine u boje srpske trobojke, jednog od simbola masovnih protestnih litija vjernika SPC-a zbog usvojenog zakona.
