Majka Hatidže Habibović iz Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), umrla je prije 13 godina, međutim njeno ime našlo se na spisku ljudi koji bi na lokalnim izborima BiH, zakazanim za 15. novembar, trebali glasati poštom iz Srbije.
„Hoću da kažem za moju mater. Ne želim da se to tako prenosi u Srbiju, tražim da se to sredi, završi. Nas je to potreslo“, kazala je Hatidža za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Primjer Hatidžine majke samo je jedan od brojnih nepravilnosti koje su već zabilježene u izbornom procesu u BiH.
Osim problema netačnih biračkih spiskova, zabranjena preuranjena izborna kampanja, u samo prve tri sedmice septembra, zabilježena je u čak 62 općine u Bosni i Hercegovini i provode je različiti politički subjekti, podaci su Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“.
Zabilježen je i značajan broj zloupotreba javnih resursa koje uglavnom provode oni koji u izbornu utrku ulaze s pozicije vlasti.
Zbog svih ovih nepravilnosti iz Tužiteljstva BiH za RSE je potvrđeno da su formirali predmet na osnovu prijava o izbornim nepravilnostima koje su dobili iz Centralne izborne komisije BiH (CIK).
Izvršni direktor Koalicije Pod lupom Dario Jovanović za RSE kaže da je koalicija u prve tri sedmice septembra zabilježila 238 slučajeva izbornih nepravilnosti, a čak 81 slučaj se odnosi na preuranjenu, zakonom zabranjenu kampanju u svakoj trećoj općini ili gradu u Bosni i Hercegovini.
„Osim ovoga, promatrači su zabilježili i 54 slučaja zloupotrebe javnih resursa ili funkcija, 19 slučajeva pristranog izvještavanja medija, 13 slučajeva pritisaka na medije i nevladine organizacije, 11 zloupotreba ličnih podataka, 11 slučajeva raspirivanja netrpeljivosti i mržnje, te deset slučajeva pritisaka na birače i kupovine glasova“, kazao je Jovanović.
Nedozvoljena promocija političkih subjekata i pojedinaca
I Transparency International BiH uradio je analizu kojom su utvrđena 263 javna događaja, promocija stranaka ili kandidata.
„Zabilježeno je i 17 primjera masovnijeg zapošljavanja radnika u javne ustanove i poduzeća. Posmatrači su zabilježili i 50 slučajeva distribucije različitih vrsta subvencija i pomoći iz javnih budžeta u ovom periodu. Izdvaja se primjer Bileće gdje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske organizovalo podjelu steonih junica ispred mljekare čiji je vlasnik kandidat za načelnika te opštine.
Takođe, u kancelariji SDA u Zvorniku dijelili su se obrasci za dodjelu novčanih sredstava Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica kojima se sufinansira prevoz učenika.
U 14 slučajeva zabilježeno je omogućavanje besplatnih pregleda, lijekova i drugih vrsta javnih usluga, a koji su korišteni za promociju kandidata na izborima. U posmatranom periodu zabilježeno je i 128 primjera intenziviranja javnih radova, koje se prvenstveno odnosi na početak izgradnje raznih infrastrukturnih objekata“, naveli su iz TI-ja.
„Zabrinjava da faktički oni koji sutra treba da omoguće vladavinu prava, krađe zakone, ne pridržavaju se izbornog zakona BiH, ne biraju se sredstva da se promovira ili pojedinaca ili politička stranka što mora biti sankcionirano“, kaže za RSE Vehid Šehić, bivši član CIK-a.
I dok je nedozvoljena izborna promocija u nekim općinama u toku, neke općine suočavaju se problemom netačnih biračkih spiskova. Član općinske izborne komisije u Srebrenici Zekerijah Hadžić za RSE kaže kako se na spiskovima u ovoj općini na biračkim spiskovima nalaze imena ljudi koji su umrli, a matičnim uredima nisu dostavljeni smrtni listovi i oni ne mogu biti skinuti sa spiska.
„Po nalogu CIK-a radimo reviziju biračkih spiskova. Mi možemo da tražimo reviziju samo za one ljude koji su upisani u knjige umrlih. Oni koji su recimo umrli vani i nisu zavedenih te knjige, ne možemo skinuti s tih spiskova“, kazao je Hadžić.
Nepravilnosti na koje su iz Centralne izborne komisije više puta ukazivali odnose se i na glasanje izvan BiH.
Na sjednici 1. oktobra CIK je donio Odluku da će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine naći ukupno 101.771 birač, a za skoro 28 hiljada birača odbijen je upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska.
Kako navode iz CIK-a oba izvoda će biti objavljena na web stranici, kako bi svi oni koji su bez svog znanja, odnosno mimo njegove volje upisani u isti, imali mogućnost podnošenja žalbe.
„Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, Centralna izborna komisija BiH će dostaviti Tužilaštvu BiH. Centralna izborna komisija BiH poziva birače koji su podnijeli prijavu da glasaju izvan BiH, da posjete web stranicu Centralne izborne komisije BiH i provjere da li je njihova prijava odbijena i eventualno iskoriste mogućnost podnošenja žalbe“, naglašavaju iz CIK-a u saopćenju za javnost.
Da su u zaštiti izbornog procesa ključni birači smatra bivši član izborne komisije Vehid Šehić. On u kaže da je odgovornost na svakom građaninu.
„Mi smo faktički poslodavci, mi smo ti koji odlučujemo o budućnosti našoj, na novu države, na nivou lokalne zajednice. MI smo ti koji imamo ulogu promatrača. Mi moramo sprečavati bilo kakve nepravilnosti koje se dešavaju u izborima. BiH je poznata po zloupotrebama i nemoralnom i nepolitičkom ponašanju. Svjesni smo i ucjena i kupovine glasačkih listića“, kaže Šehić.
Prevencija i rješenje u promjeni izbornog zakona?
Svaki oblik kršenja odredbi Izbornog zakona BiH, naglašava Šehić, mora biti sankcioniran.
Međutim, dio rješenja, za Šehića, jeste i u promjeni zakona, čime bi se osigurale više kazne za političke stranke i pojedince.
„Mi smo zemlja gdje se ne poštuju zakoni. Treba nakon ovih izbora krenuti u temeljite izmjene i zakona i provedbenih akata CIK-a“, kaže i objašnjava da je potrebno promijeniti odredbe o kaznama iz Zakona.
„Adekvatna novčana kazna je i najbolje prevencija. Ako su one minimalne, ne postižemo nikakav efekt“, naglašava Šehić.
Prostor za malverzacije, smatra Šehić, ostavlja i predug izborni period od 150 dana, u poređenju sa susjedstvom gdje je nakon donošenja odluke o izborima oni održavaju u roku od 60 dana.
„Dobro, kod nas ne mora 60 dana jer je dosta komplikovaniji proces, ali evo 90 ili 100 dana je sasvim dovoljno. Na ovaj način se gubi dinamika vlasti jer je kod nas sve podređeno izborima, a ne upravljanju države“, naglašava Šehić.
Da se zaštiti izborni proces u BiH nakon informacija o nepravilnostima pozvali su i iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
"Podržavamo napore CIK-a da poboljša transparentnost i integritet ovogodišnjih izbora i pozivamo ih da odlučno djeluju u zaštiti izbornog procesa od bilo kakvih nepravilnosti, uključujući one pronađene u prijavama za glasanje u inostranstvu", napisali su iz Ambasade na Twitteru.
Mjere za uklanjanje prevara i procesuiranje sumnjivih slučajeva putem inicijative Centralne izborne komisije BiH, koju je odobrilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, potrebne su za obranu demokratskih prava građana Bosne i Hercegovine, naglasili su iz Ambasade BiH.
Prema zaključenom biračkom spisku CIK-a BiH, pravo glasa na lokalnim izborima u novembru imaju 3.374. 364 bosanskohercegovačka državljanina. Za učešće na predstojećim lokalnim izborima prijavilo se 136 političkih stranaka i 379 nezavisnih kandidata.
Lokalni izbori u BiH trebali su biti održani u oktobru, ali su odgođeni za novembar, jer BiH nije imala usvojen budžet, a u sredstvima za privremeno finansiranje, koje je bilo na snazi u vrijeme kada su trebali biti raspisani, nisu predviđena sredstva za izbore.
