Uz parolu "Kosmet protiv avetinje. Braćo branimo svetinje", u Gračanici kod Prištine održana je protestna šetnja pripadnika srpske zajednice u znak podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, nakon usvojenog Zakona o slobodi veroispovesti.
Na osnovu flajera objavljenog na socijalnim mrežama, šetnju je organizovala omladina iz Gračanice, uz blagoslov episkopa raško-prizrenskog Teodosija.
Demonstranti su se okupili ispred Doma kulture u Gračanici, i hodali prema manastiru Gračanici gde je održan moleban koji je služio vladika Teodosije uz sasluženje monaštva i sveštenstva.
Teodosije je tom prilikom rekao da se u Gračanici izražava "bratska solidarnost" Crnoj Gori, upućujući reči podrške "našeg naroda sa KiM", napominjući da čuvajući svoje svetinje, čuvamo svoju veru, svoj identitet i svoju istoriju".
"Duboko greše oni koji mirne molitvene skupove u Crnoj Gori i drugde pokušavaju da vide kao političke ili kao nacionalističke. Mi se ovde nismo sakupili ni na političkoj, ni na stranačkoj osnovi. Sakupili smo se kao braća i sestre koji se inače sabiramo na našim svetim liturgijama, kao pravoslavni hrišćani koji slave svoje krsne slave, i čuvaju svoju veru i duhovno nasleđe, kao najveće blago koje nam je od Boga dato", dodao je.
Teodosije je rekao da SPC i ove godine na Kosovu ulaže napore da mirnim putem obezbedi zaštitu i "naših svetinja na Kosovu".
"Danas i sa ovog mesta apelujemo na vlasti u Crnoj Gori da oslušnu glas većine svoga naroda i svoje crkve. Istovremeno apelujemo na sve lokalne i međunarodne predstavnike regionu da se pravda može graditi samo na međusobnom poštovanju, a nikako na otimanju onoga što pripada drugima", poručio je episkop raško-prizrenski Teodosije.
Skupu je prisustvovalo nekoliko stotina ljudi iz različitih krajeva Kosova.
Potpisnici o apelu podrške Crnoj Gori
Tenzije i hapšenja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti
Zakon o slobodi vjerospovjesti je usvojen27. decembra 2019. u Skupštini Crne Gore. Izazvo je nezadovoljstvo u SPC, koja smatra da joj se primenom ovog akta otuđuje imovina.
Za SPC sporna je pre svega formulacija zakona po kojoj će "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago".
