Kongres SAD-a odobrio sredstva za Baltik dok Rusija testira istočno krilo NATO-a
Američki Kongres odobrio je 200 miliona dolara sigurnosne pomoći baltičkim državama, u trenutku kada se ruske aktivnosti duž istočnog krila NATO-a pojačavaju.
Sredstva su odobrena ove sedmice u okviru Zakona o odbrambenim aproprijacijama za fiskalnu 2026. godinu i osiguravaju nastavak američke podrške Estoniji, Latviji i Litvaniji kroz Baltičku sigurnosnu inicijativu (BSI).
Odbrambeni paket vrijedan 838,7 milijardi dolara, koji je predsjednik Donald Trump potpisao 3. februara, potvrđuje finansiranje sigurnosne saradnje s tri baltičke države, uprkos ranijim pokušajima unutar Pentagona da se ta sredstva ukinu.
Dodatnih 10 miliona dolara dodijeljeno je Estoniji kroz program Stranog vojnog finansiranja (Foreign Military Financing) u okviru budžeta za inostrane misije.
Ta sredstva je Tallinn ranije koristio za nabavku HIMARS municije, projektila Javelin i artiljerijskih granata velikog kalibra.
"Ovo je veoma važno za odvraćanje i sigurnost naših baltičkih saveznika", izjavio je za RSE republikanski kongresmen Don Bacon, penzionisani brigadni general Ratnog vazduhoplovstva SAD-a i kopredsjedavajući Kongresnog baltičkog kluba.
Istakao je da je ovo pitanje postalo prioritet nakon što je Ministarstvo odbrane signaliziralo namjeru da ukine finansiranje programa.
"Kongres je posvećen snažnom NATO savezu i svjesni smo da je potreban poseban fokus na Baltik", rekao je Bacon, ističući da historija pokazuje opasnosti povlačenja iz globalnog angažmana.
"Većina u Kongresu je posvećena NATO-u i zna da su nam potrebni saveznici kako bismo se suprotstavili Kini, Rusiji i Iranu. Ne možemo to učiniti sami. Amerika sama znači slabiju Ameriku", rekao je Bacon.
Tri baltičke zemlje, sve članice NATO-a i snažni podržavaoci Ukrajine, posljednjih mjeseci zabilježile su povrede svog vazdušnog prostora od strane ruskih aviona ili dronova.
Kao ilustraciju povećanih tenzija, tri ruska lovca MiG-31 ušla su u estonski vazdušni prostor iznad Finskog zaliva u septembru i zadržala se tamo oko 12 minuta.
Taj incident naveo je Tallinn da zatraži vanrednu sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i aktiviranje 4. člana Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa konsultacije među saveznicima u slučaju prijetnje jednoj od članica.
Bacon je naglasio da ruski rat protiv Ukrajine, koji se približava četvrtoj godišnjici, predstavlja prijetnju i izvan granica Ukrajine.
Ishod tog sukoba, najvećeg i najsmrtonosnijeg u Evropi od Drugog svjetskog rata, direktno će oblikovati sigurnosno okruženje baltičkih država i drugih ranjivih susjeda.
"Ako Ukrajina padne", istakao je, "trebamo sa sigurnošću znati da će Moldavija biti sljedeća", nakon čega bi uslijedio sve veći pritisak na Baltik i Gruziju na Kavkazu.
"Ne bismo trebali biti neutralni", rekao je Bacon. "Trebamo stati na stranu slobode... i protiv diktatorskog nasilnika."
'Izrazito politička odluka'Za baltičke lidere, glasanje u Kongresu kojim su odobrena sredstva više je od obične budžetske odluke.
Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budrys, govoreći za RSE tokom posjete Washingtonu 4. februara, naglasio je da je taj region prva linija NATO-a.
"Ova odluka je u svojoj suštini vrlo politička", rekao je Budrys, opisujući je kao dokaz snažnih transatlantskih veza i opredijeljenosti Baltika da ulaže u odbrambene kapacitete američke proizvodnje.
Budrys je ukazao i na šire sigurnosno okruženje, uključujući ruske i bjeloruske hibridne operacije.
Rekao je da Litvanija i njeni susjedi stiču iskustvo u suprotstavljanju taktikama koje uključuju cyber i informaciono ratovanje, instrumentalizaciju migracija i ometajuće aktivnosti protiv civilnog vazduhoplovstva.
"Trebamo da očekujemo da će se to sutra ili prekosutra pojaviti u novim oblicima", upozorio je, opisujući hibridni pritisak kao trajnu karakteristiku nove sigurnosne realnosti Zapada.
Dvostranačka porukaKristen Taylor, zamjenica direktorice Transatlantske sigurnosne inicijative pri Atlantskom vijeću, izjavila je za RSE da zakon dolazi u trenutku pojačane hitnosti, dok se ruske aktivnosti duž istočnog krila NATO-a intenziviraju.
"Ova sredstva su namijenjena jačanju interoperabilnosti i unapređenju vojnih sposobnosti baltičkih saveznika", rekla je Taylor.
Još važnije, dodala je, ona pružaju određenu dozu sigurnosti saveznicima koji su postali zabrinuti zbog posvećenosti Washingtona evropskim partnerima.
Zakon o odbrambenim aproprijacijama usvojen je u Predstavničkom domu tijesnom većinom od 217 prema 214 glasova, dok je u Senatu prošao uvjerljivije, sa 71 prema 29, prije nego što ga je predsjednik Donald Trump potpisao i time stupio na snagu.