Američki zvaničnik o Južnoj interkonekciji: Spremni smo dovesti sporazum do kraja

Visoki zvaničnik administracije predsjednika Donalda Trumpa, predsjedavajući Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju, Doug Burgum oglasio se nakon što je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država(SAD) u Sarajevu bila domaćin sastanka o projektu Južne plinske interkonekcije.

Burgum je napisao je na društvenoj mreži X kako SAD predvode napore da otvore Bosnu i Hercegovinu za američki LNG.

Dodao je da izvoz američkog LNG-a igra vitalnu ulogu u energetskoj sigurnosti širom svijeta.

"Sjedinjene Američke Države sada predvode napore za otvaranje Bosne i Hercegovine za američki LNG, a Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju spremno je da ovaj ključni sporazum za izvoz američke energije dovede do kraja", poručio je Burgum.

Njegova objava dolazi u trenutku kada se intenziviraju pregovori o projektu Južna interkonekcija, strateškom plinovodu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskom plinskom mrežom i terminalom za ukapljeni prirodni gas (LNG) na otoku Krku.

Dužnosnici Ambasade SAD-a i lideri vladajuće koalicije u Federaciji BiH održali su 23. decembra sastanak na kojem je potvrđena snažna podrška administracije predsjednika Donalda Trumpa realizaciji ovog projekta.

"Administracija predsjednika Trumpa snažno podržava projekt Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u BiH na realizaciji ovog projekta!, saopćeno je iz Ambasade SAD-a nakon sastanka.

Na sastanku je dogovoreno usuglašavanje narednih koraka u vezi s nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske.

Projekat Južne interkonekcije star je više od 20 godina, a njegovom realizacijom BiH bi diversificirala izvore energije i smanjila potpunu ovisnost o plinu iz Rusije. Terminal na Krku već prima oko 60 posto LNG-a iz SAD-a, a ostatak s Bliskog istoka.

U budućnosti se planira povezivanje i s plinovodom od Hrvatske prema Albaniji, te dalje prema Azerbajdžanu i Kaspijskoj regiji, čime bi BiH postala dio šire evropske energetske mreže.

Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je šest puta veći od trenutnih potreba BiH, a u budućnosti bi se taj plinovod mogao produžiti u sjevernoj Bosni, gdje je ranije planirano plinsko skladište, te dalje prema Srbiji.

Diversifikacija od ruskog plina u skladu je sa širim ciljevima energetske sigurnosti Europske unije, a Bugarska je najavila da će stopirati prolaz ruskog gasa preko njene teritorije do 2028. godine.