Tužilaštvo traži strožu kaznu za Dodika u žalbenom postupku pred Sudom BiH

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora na koliko je prostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu.

Na sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, također, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina.

Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu.

Apelaciono vijeće Suda BiH će drugostepenu presudu, u predmetu koji se vodi protiv Dodika i Lukića, donijeti najkasnije za 30 dana.

Sudsko vijeće Suda BiH odbilo je prethodno zahtjev Dodikove odbrane za izuzećem dvoje sudija, Vesne Jesenković i Hilme Vučinića, u žalbenom postupku predsjednika ovog bh. entiteta pred Sudom BiH.

Naime, odbrana je smatrala da su to dvoje sudija su već učestvovali u prethodnom postupku protiv Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, te prema tome ne mogu biti i u Apelacionom vijeću.

Jesenković i Vučinić su bili u sudskom vijeću koje je odlučivalo o zahtjevu odbrane iz decembra prošle godine da se suđenje Dodiku prebaci iz Sarajeva u Banjaluku.

Dodikov advokat, Goran Bubić dan ranije je najavio da će odbrana, nakon što usmeno obrazloži žalbu, zatražiti ukidanje prvostepene presude i njeno preinačenje u oslobađajuću ili održavanje novog pretresa.

Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, a Lukić oslobođen optužbi.

Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.

Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.

Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta.

Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.

Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH.

Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove.

Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka.

Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.