Državne institucije kulture čekaju budžet, Republika Srpska protiv

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do danas nije razmatralo zahtjev Predsjedništva BiH da u ovogodišnjem državnom budžetu bude osiguran novac za finaciranje institucija kulture, čiji pravni status nije riješen decenijama nakon rata.

Zbog izostanka političkog dogovora o načinu raspodjele novca, država BiH je već pet mjeseci bez budžeta i na privremenom financiranju. To znači da novca ima samo za plaće, tekuće troškove i međunarodne obaveze.

Razmatranje nacrta budžeta, Predsjedništvo BiH je odložilo 13. maja, uvjetujući ga rješavanjem statusa sedam institucija kulture koje se bore s financijskim problemima.

U grupu tih institucija spadaju Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija i Kinoteka BiH.

Predsjedništvo BiH vratilo budžet na doradu, traži finansiranje institucija kultureNa rješavanju njihovog statusa insistira i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je prije šest mjeseci naložio državnoj vlasti da preuzme o njima brigu, ali do danas nije poduzeto ništa, iako je rok za to istekao krajem januara.

Za financiranje sedam insititucija je, prema procjenama, u državnom budžetu potrebno osigurati ukupno sedam miliona maraka (oko tri i pol miliona eura) godišnje, ali taj proces blokiraju političari iz Republike Srpske koji im osporavaju državni status.

Uvjet za uključivanje institucija kulture u državni budžet je usvajanje zakona, kojim bi država preuzela brigu i obavezu financiranja.

Njegovo donošenje je 21. novembra prošle godine domaćim vlastima naredio visoki predstavnik Schmidt, dajući im rok od 60 dana.

Šest mjeseci poslije, Vijeće ministara nije uputilo zakon Parlamentu BiH, "probijajući" tako rok koji je Schmidt odredio, do 21. janaura.

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić kaže za RSE da se radi o "simboličnim sredstvima za državu" i da je jasno da je problem nedostatak volje.

"Ljudi se igraju i prebacuju krivicu. Ima jasan stav iz RS-a gdje kažu da ih ne interesuje, a ovi ostali koji bi trebali nešto dogovoriti, to ne rade. To je kao obdanište", kaže on.

Osim što nije postupilo po nalogu visokog predstavnika, od novembra o njemu nije ni raspravljano na sjednicama Vijeća ministara BiH, potvrđeno je za RSE iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Bezuspješno je završio i pokušaj formiranja radne grupe zadužene da predloži rješenje za sedam institucija kulture, u koju nikada nisu imenovani svi njeni članovi.

Riječ je o predstavnicima iz RS-a, a iz institucija tog entiteta su krajem aprila bojkotirali i poziv Ministarstva na sastanak predstavnika vlasti, s ciljem iznalaženja rješenja za ove institucije.

Iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto nije odgovoreno na upit zašto nije ispoštovan nalog visokog predstavnika i na koji način će biti riješeno financiranje institucija kulture.

Kako do novca?Sedam institucija kulture, kojima do danas nije riješen status, osnovane su u vrijeme bivše Jugoslavije, ali ni 30 godina nakon rata vlasti nisu preuzele osnivačka prava i obavezu njihovog financiranja.

Opstaju, uglavnom, konkurirajući na javne pozive koji raspisuju razni nivoi vlasti, a zbog nedostatatka novca neke od njih su proteklih godina obustavljale rad.

Jedna od ugroženih je i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, osnovana 1945. godine. U njenom posjedu su i specijalne zbirke koje su proglašene nacionalnim spomenikom BiH.

Suočena s financijskim problemima, Biblioteka je nekoliko puta zatvarala vrata, što je motiviralo Schmidta da u novembru nametne obavezu usvajanja zakona.

Biblioteka je nedavno zatražila i pomoć od Predsjedništva BiH, obzirom da joj je za godišnji rad potrebno 1,9 miliona maraka (oko 950 hiljada eura).

"Od januara nismo dobili ni marku od bilo kojeg nivoa vlasti. Nemamo novac za plaće ni za bilo šta drugo", kaže Adisa Žero, vršiteljica dužnosti direktorice Biblioteke.

Uvažavajući taj apel, članovi Predsedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, vratili su 13. maja nacrt budžet na doradu Vijeću ministara BiH, sa zahtjevom da u njega uvrsti i sedam institucija kulture.

Taj zaključak je usvojen uz protivljenje predsjedavajuće Predsjedništva BiH iz RS-a, Željke Cvijanović.

Predsjedništvo BiH nadležno je da budžet, koji utvrdi Vijeće ministara BiH, predloži Parlamentu BiH koji ga u konačnici treba usvojiti.

No, uslijedila je reakcija ministra financija BiH Srđan Amidžić, iz Dodikovog SNSD-a, koji je dio državne vlasti. On je poručio da je zahtjev nemoguć, jer te institucije nisu budžetski korisnici.

Kako je došlo do pravnog vakuuma?Do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u BiH, institucije su bile obuhvaćene zakonima u kojima im je osnivač bila tadašnja Skupština Republike BiH. Tada su i dobile status od značaja za državu.

No, to nikada nije potvrdio Parlament BiH i danas djeluju u pravnom vakuumu, zbog čega nisu korisnici bilo kojeg budžeta u BiH.

Ustavom BiH su, naime, precizirane oblasti koje su u nadležnost države, dok su za ostale koje nisu spomenute, poput kulture, nadležni entiteti.

U tim institucijama se, pak, pozivaju na ustavno načelo o kontinuitetu propisa koje predviđa da svi propisi, koji su važili u trenutku donošenja Ustava BiH, ostaju na snazi "dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH".

"Država nas je osnovala. Po potpisivanju Dejotonskog sporazuma, Parlament BiH nije donio zakon kojim bi izmijenio naš prethodni status. To znači da su ove institucije bile i ostale vlasništvo države", kaže Aida Telalović iz Nacionalne biblioteke.

Protivljenja iz RS-aNo, predstavnici vlasti iz entiteta Republika Srpska godinama odbijaju te argumente, tvrdeći da sedam institucija ne može biti u nadležnosti države.

Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i kadar Dodikovog SNSD-a, kaže za RSE da je ključni argument za to činjenica da "kultura nije u nadleženosti BiH".

"Da bi bilo koja institucija mogla biti državna, mora imati saglasnost oba entiteta i svih relevantnih faktora", kazao je on.

Tvrdi, također, da Schmidtova intervencija ne može biti "inicijalna kapisla za bilo kakvo rješenje" i da do sada nisu vođeni "ozbiljniji razgovori".

Predstavnici vlasti iz RS-a odbijaju provoditi Schmidtove odluke, tvrdeći da nema legitimitet za dužnost visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Kantonalni zakon kao slamka spasaNeriješen status institucija, trebao je djelomično nadomjestiti zakon koji je usvojen prošle godine u Kantonu Sarajevo. Njime su tamošenje vlasti najavile preuzimanje obaveze sufinanciranja sedam institucija, obećavajući novac za plaće i doprinose radnika.

Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerija BiH koja čuva više od 6.000 vrijednih umjetničkih djela, kaže za RSE da je taj zakon trebao biti "pojas za spasavanje", ali da i on funkcionira tek djelomično.

Krsmanović nije optimističan kad je riječ o inicijativi za financiranje novcem iz državnog budžeta, imajući u vidu "Gordijev čvor koji je napravljen nakon Dejtona".

"Mislim da naš status možemo rješavati samo na privremenoj osnovi, a da će trajno rješenje doći kad se država konsoliduje, promijeni Ustav i vrati ove insitucije sebi", kaže on.

Rješenje za sedam institucija od značaja za državu, traži i Evropska unija. U izvještajima Evropske komisije navedeno je da vlasti u BiH moraju trajno riješiti njihov status i financiranje.