Niska očekivanja od mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije u Turskoj

Očekivanja da će doći do proboja nisu visoka dok se ukrajinska i ruska delegacija pripremaju za sastanak u Istanbulu, prvi direktni mirovni pregovori od neuspješnih razgovora održanih nekoliko sedmica nakon što je Rusija u februaru 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.

Pregovori zakazani za četvrtak zaokružili su burnu sedmicu diplomatije, potaknutu nastojanjem predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da posreduje u okončanju rata u kojem su poginule desetine hiljada vojnika na obje strane kao i brojni ukrajinski civili.

Očekuje se da se ruski i ukrajinski pregovarači sastanu u 11.30 sati po srednjoevropskom vremenu, zajedno sa zvaničnicima iz zemlje domaćina – Turske.

Održano je i nekoliko odvojenih sastanaka koji su uključivali američke, ukrajinske, ruske, evropske i turske zvaničnike.

Moskva je odbila pozive Ukrajine, evropskih država i Sjedinjenih Država za potpuno i produživo primirje u trajanju od 30 dana, tvrdeći da do primirja može doći samo kao rezultat pregovora.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbio je i poziv ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da održe sastanak licem u lice, prvi od 2019. godine.

Putinova odluka da na pregovore pošalje nižerangiranu delegaciju – koju je sam predložio ranije tokom sedmice i na čije prihvatanje je Trump pozvao Ukrajinu – dodatno je umanjila ionako skromna očekivanja da će doći do značajnog napretka.

Trump, koji je boravio u regionu tokom posjete Bliskom istoku, nagovijestio je da bi mogao otputovati u Tursku kako bi učestvovao u pregovorima ako bi i Putin prisustvovao.

"Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo", rekao je Trump nakon što je Kremlj objavio da šalje delegaciju nižeg ranga.

Trump je u petak izjavio da se vraća u Washington.

"Hajde da vidimo šta će se desiti između Rusije i Ukrajine", rekao je, dodajući da će se sastati s Putinom "čim uspijemo to organizovati".

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za Fox News u četvrtak da neće biti napretka osim ako Trump i Putin ne budu sjedili "jedan naspram drugog za stolom".

"Ne znam još ni datum ni mjesto, ali to je zaista jedina šansa u ovom trenutku", rekao je Rubio, koji se prethodno sastao s ukrajinskim i turskim zvaničnicima u istanbulskom Dolmabahče palati, gdje se trebaju održati i pregovori između Ukrajine i Rusije.

Michael Anton, šef odjela za planiranje politike u State Departmentu, trebao odvojeno sastati s ruskom delegacijom, izjavila je portparolka State Departmenta Tammy Bruce.

Putin je pokrenuo punu invaziju osam godina nakon što je Rusija anektovala ukrajinsko poluostrvo Krim i podstakla rat u istočnom Donbasu 2014. godine.

Rusija sada kontroliše otprilike petinu ukrajinske teritorije, ali je daleko od ostvarivanja Putinovog cilja da potčini zemlju koja je nezavisna od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Jedini prethodni direktni mirovni pregovori prekinuti su u proljeće 2022. godine, dok su se strane prepirale oko ključnih spornih tačaka i usred otkrića zločina koje su počinile ruske snage u Buči, gradu koji su napustile povlačeći se iz sjeverne Ukrajine nakon neuspjelog pokušaja zauzimanja Kijeva.

Tokom tih pregovora, Rusija traži dogovor koji bi, prema mišljenju analitičara, značio kapitulaciju Kijeva, ostavljajući Ukrajinu kao trajno neutralnu zemlju s malom i nemoćnom vojskom, ograničenim suverenitetom i vrlo ograničenim ili nikakvim pristupom sigurnosnoj podršci Zapada.

Ruski zvaničnici su dali naslutiti da Moskva nije odustala od svojih ciljeva uprkos neuspjehu da zauzme Kijev i sporom napredovanju na bojnom polju, gdje su mali teritorijalni dobici postignuti uz visoku cijenu u ljudstvu.

Putin je više puta izjavio da svaki mirovni sporazum mora riješiti ono što Rusija naziva "korijenima sukoba", izraz koji podsjeća na zahtjeve koje je Rusija postavila prije nego što je započela punu invaziju: da Ukrajina postane neutralna država, drastično smanji svoju vojsku i odustane od težnji za članstvom u NATO-u.

Pored toga, Moskva je ponovila da Kijev i Zapad moraju prihvatiti ruski suverenitet nad četiri ukrajinske oblasti na kopnu koje je Putin bez osnova proglasio dijelom Rusije u septembru 2022. godine – Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson – uključujući velike dijelove zemlje koji ostaju pod ukrajinskom kontrolom.

Pregovori "mogu, u teoriji, dovesti do nečega – ali nemojte se oslanjati na to", napisao je analitičar za Rusiju Sam Greene, koji živi u Britaniji, u komentaru objavljenom na Substacku ove sedmice. "Prema mom tumačenju, ne postoji dovoljno preklapanja u interesima stranaka koje bi omogućilo napredak."

"Realnost je da ni Moskva ni Kijev nisu spremni da se slože oko trajnog mira, jer su njihovi stavovi osnovno nespojivi", napisala je na X-u Tatjana Stanovaja, viša saradnica u Carnegie Centru za Rusiju i Evraziju sa sjedištem u Berlinu i stručnjakinja za Putinovu administraciju.

"Ovo će biti dug proces. Putin još smatra da može postići svoje maksimalističke zahtjeve", rekao je Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, koji je bio specijalni predstavnik Trumpa za pregovore o Ukrajini tokom njegovog prethodnog mandata.