Šta očekivati ​​od predloženih razgovora u Turskoj o ratu Rusije protiv Ukrajine

Odjednom se Ukrajina i Rusija pripremaju za ono što bi mogli biti njihovi prvi direktni mirovni pregovori od proleća 2022. godine, kada su pregovori pokrenuti ubrzo nakon što je Moskva započela punu invaziju na svog susjeda.

Put do pregovora koji se očekuju u Turskoj 15. maja bio je kratak. Potpredsednik SAD-a JD Vance rekao je 7. maja da su direktni pregovori između Rusije i Ukrajine prioritet. Evropski lideri su se 10. maja pridružili ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u pozivu na 30-dnevni prekid vatre počevši od 12. maja, upozoravajući da će Rusija biti suočena sa dodatnim sankcijama ako ne pristane na primirje.

U saopštenju nekoliko sati kasnije, nakon ponoći, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je da preokrene situaciju, pozivajući na direktne pregovore u Istanbulu 15. maja i rekavši da prekid vatre može doći samo kao rezultat pregovora. To je prebacilo inicijativu na Ukrajinu -- i Zelenski je uzvratio, rekavši da će biti u Turskoj 15. maja i izazivajući Putina da se pojavi na sastanku licem u lice, njihovom prvom u više od pet godina.

Kako se bliži 15. maj, detalji su oskudni. Evo pregleda nekih ključnih pitanja: ko će učestvovati, šta bi moglo biti postignuto, ko će biti kriv ako ne bude rezultata, i neki mogući odgovori.

Ko će učestvovati?Zelenski je jedini lider koji je potvrdio da će biti u Turskoj 15. maja. Njegova najava predstavlja izazov za Putina, koji često tvrdi da je Zelenski nelegitiman jer je njegov petogodišnji mandat trebalo da istekne prije otprilike godinu dana nakon novih predsjedničkih izbora.

Ova provokativna tvrdnja ignoriše činjenicu da je Ukrajina pod ratnim stanjem od kada je Putin naredio punu invaziju u februaru 2022. godine, što znači da se izbori ne mogu održati.

Sastanak sa Zelenskim mogao bi se smatrati priznanjem da je njegova vlast legitimna, potkopavajući jednu od glavnih lažnih narativa Kremlja o Ukrajini: da je njeno trenutno rukovodstvo dio naslijeđa zapadno podržanog puča protiv vlade prijateljske Moskvi 2014. godine.

To bi istaklo Putinov neuspjeh da ostvari jedan od svojih glavnih ciljeva u invaziji 2022. godine, koji je bio uklanjanje Zelenskog i postavljanje vlade koja bi bila saveznik Rusije.

"Ako se Putin pojavi u Istanbulu, to bi već bio poraz za njega", rekao je politički posmatrač Alexander Friedmanza Current Time. "Sam ulazak u pregovore sa Zelenskim bi signalizirao gubitak za njega -- posebno ako dođe pod pritiskom, na samitu kojem očito nikada nije planirao prisustvovati."

S druge strane, ne sastati se sa Zelenskim, izložilo bi Putina tvrdnjama da se plaši da to učini -- kao što je ukrajinski predsjednik tvrdio u prošlosti i ponovo izjavio 13. maja. Pokušao je da pojača pritisak, a Reuters je citirao neimenovanog savjetnika Zelenskog koji je rekao da će se sastati samo sa Putinom.

Dodatni pritisak na Putina je mogućnost da Trump otputuje u Tursku. "Razmišljao sam o tome da odletim. Ne znam gdje ću biti u četvrtak", rekao je američki predsjednik 12. maja prije nego što je krenuo na četvorodnevno putovanje na Bliski Istok. "Postoji mogućnost, pretpostavljam, ako mislim da se stvari mogu dogoditi."

Trump je tokom svoje posjete Saudijskoj Arabiji 13. maja rekao da će državni sekretar Marco Rubio otputovati u Tursku na potencijalni sastanak između Zelenskog i Putina. Prema Bijeloj kući, specijalni američki izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg pratit će Rubija.

Šta bi moglo biti postignuto?Bez obzira na to da li će Putin biti prisutan ili ne, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Rusija napraviti ustupke ili odstupiti od svojih dugogodišnjih pozicija. Putin je to nagovijestio kada je pozvao ruske novinare u Kremlj na kasnonoćnu izjavu u kojoj je pozvao na direktne pregovore u Istanbulu 15. maja; između ostalog, predstavio je predložene pregovore kao nastavak pregovora koji su djelimično održani u Istanbulu 2022. godine, kada je Rusija tražila, između ostalog, obećanje o trajnoj neutralnosti od Kijeva i stroga ograničenja ukrajinskih vojnih snaga i kapaciteta.

Rusija "neće pristati na 30-dnevni prekid vatre" i "pokušaće da zadrži stari okvir iz Istanbula kako bi pregovarala o ozbiljnim ograničenjima ukrajinskog suvereniteta i bezbjednosne saradnje sa Zapadom. Ukrajina će to odbiti", napisao je ruski analitičar spoljne politike Vladimir Frolov na X-u.

Od pregovora 2022. godine, Rusija je dodatno povećala svoje zahtjeve kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji, više puta govoreći da za bilo koji mirovni sporazum da bi bio uspješan, Kijev i Zapad moraju prihvatiti rusku kontrolu nad četiri kopnene ukrajinske regije koje je Putin bez osnova proglasio dijelom Rusije u septembru 2022. godine -- Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson -- uključujući velike dijelove zemlje koji su ostali u ukrajinskim rukama.

Putinov poziv na direktne pregovore znači da on "vidi priliku da Ukrajinu uvuče u proces 'Istanbul-2', koji veoma podsjeća na pregovore iz marta-aprila 2022. godine, kako bi postigao iste ciljeve -- sada uključujući i novoanektirane teritorije", napisala je Tatyana Stanovaya, viša saradnica u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju sa sjedištem u Berlinu i stručnjak za Putinovu administraciju, na X-u.

"Realnost je da ni Moskva ni Kijev nisu spremni da se slože oko trajnog mira, jer su njihove pozicije suštinski nepomirljive", napisala je Stanovaya, dodajući da je "američka inicijativa da posreduje u postizanju dogovora osuđena na propast -- bar u ovoj fazi."

Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u koji je bio Trumpov specijalni predstavnik za pregovore o Ukrajini tokom njegovog prethodnog mandata, takođe je sugerisao da je brz napredak malo vjerovatan.

"Ovo će biti dug proces. Putin i dalje izgleda misli da može da postigne svoje maksimalističke zahtjeve", rekao je Volker, istaknuti saradnik u Centru za analizu evropske politike sa sjedištem u Vašingtonu.

Ko je kriv (ako pregovori propadnu)?Otkako je Trump započeo svoj drugi mandat sa naporom da posreduje u okončanju najvećeg rata u Evropi od 1945. godine -- nešto što je rekao da može postići za dan ili dva -- Rusija i Ukrajina su pojačale svoje napore da sebe prikažu kao konstruktivne, a drugu stranu kao prepreku miru.

To je bila suština burnih aktivnosti proteklih dana, a vjerovatno će udvostručiti te napore ako pregovori ove nedelje -- pod pretpostavkom da se održe -- ne donesu napredak.

Ranije u svom mandatu, činilo se da je Trump uglavnom vidio Ukrajinu kao tvrdoglavu stranu, što je fenomen koji je dostigao vrhunac u sukobu u Ovalnoj kancelariji kada je Zelenski posjetio Bijelu kuću 28. februara.

Administracija Trumpa je u posljednje vrijeme češće izražavala frustraciju prema Rusiji nego ranije. Dana 28. aprila, Trump je rekao da želi da Putin "prestane da puca, sjedne i potpiše sporazum", a Vance je 7. maja rekao da Rusija "traži previše."

Dana 11. maja, kada je pozvao Ukrajinu da "odmah" pristane na Putinov prijedlog za direktne pregovore u Istanbulu, Trump je dodao: "Bar će moći da utvrde da li je sporazum moguć, a ako nije, evropski lideri i SAD će znati gdje stvari stoje i mogu dalje postupati u skladu s tim!"

To je sugerisalo da, ako pregovori ne uspiju i Sjedinjene Države kažu da je jedna strana posebno kriva, to bi moglo imati ozbiljne posljedice -- na primjer, u smislu buduće pomoći Ukrajini ili sankcija protiv Rusije, koja izgleda želi da poboljša svoje odnose sa SAD.

Ipak, Stanovaya je rekla da, u odsustvu unutrašnjih previranja u Rusiji ili prodora Ukrajine na bojnom polju, što je malo vjerovatno u ovom trenutku, spoljašnji pritisak na Moskvu -- kao što su strože sankcije -- neće promijeniti Putinov stav.

"Njegov cilj ostaje da Ukrajinu pretvori u 'prijateljsku' državu, i sve dok je na vlasti, nastaviće ili da se bori ili da prisiljava na kapitulaciju", napisala je.