Izbori u Albaniji, ključni test puta ka EU
Albanci su 11. maja izašli na birališta kako bi odlučili hoće li premijeru Ediju Rami dati četvrti mandat ili će se prikloniti njegovom dugogodišnjem rivalu, na izborima koji se smatraju ključnim za ambicije zemlje u Evropskoj uniji (EU).
Međunarodna zajednica smatra izbore testom krhkih albanskih institucija nakon oštre izborne kampanje Rame i političara veterana Salija Beriše (Sali Berisha).
Preko 2.000 domaćih i međunarodnih posmatrača prati glasanje između 7.00 i 19:00 sati.
Izborni proces posebno je važan za Albaniju, koja je naviše proevropski orjentisana u regiji i koja je čekala 13 godina prije nego što su pregovori o pristupanju službeno započeli u julu 2022. godine.
Ovi izbori suočavaju se s dodatnim izazovom, dok strana dijaspora glasa prvi put, a niske plate potiču emigraciju, posebno među mladim i obrazovanim Albancima u zemlje poput Njemačke i Italije.
Prema Centralnoj izbornoj komisiji, skoro 246.000 Albanaca izvan zemlje je registrovano za glasanje.
Njihovi glasački listići, poslani preporučenom poštom, moraju se vratiti na biračko mjesto u njihovom rodnom mjestu. Komisija je, međutim, izvijestila o kašnjenjima u nekim područjima, dok su mediji rekli da je bilo grešaka u adresama prilikom slanja glasačkih listića.
Oko 3,7 miliona birača ima pravo birati između kandidata iz 11 političkih grupacija, uključujući tri koalicije, na proporcionalnom glasanju nakon kampanje kojom je dominiralo rivalstvo između Rame i Beriše.
Šezdesetogodišnji Rama vodi Socijalističku partiju od 2005. godine i traži četvrti uzastopni mandat premijera. Bivši studentski lider koji se protivio komunističkom režimu, bio je ranije gradonačelnik Tirane i ministar kulture prije nego što je preuzeo dužnost 2013. godine.
Njegovo ključno obećanje je osigurati članstvo u EU do 2030. godine.
Protivnici redovno optužuju Ramu za veze s organiziranim kriminalom. On poriče optužbe, izjavljujući da će se "povući iz političkog života ako iko dokaže veze s korupcijom ili kriminalnim grupama".
Osamdesetogodišnji desničar Beriša bio je prvi postkomunistički predsjednik Albanije. Njegova Demokratska partija Albanije pridružila se više od 20 drugih stranaka, nadajući se da će smijeniti Ramu s funkcije.
Beriša obećava "veliku Albaniju" usmjerenu na ekonomski oporavak. Njegovu kampanju savjetuje američki republikanski konsultant Chris LaCivita.
Proglašen "personom non grata" u SAD i Velikoj Britaniji zbog navodnih veza s organiziranim kriminalom i korupcijom, Beriša je pod sudskom istragom u Albaniji zbog "pasivne korupcije".
Vodeće stranke su se uglavnom zalagale za ekonomska pitanja: penzije, plate, infrastrukturu i turizam.
Da bi osvojila vlast u naredne četiri godine, stranka ili koalicija mora osigurati većinu od 140 mjesta u albanskom parlamentu.
Od pada komunizma početkom 1990-ih, rezultate izbora rutinski je osporava strana koja gubi, što često dovodi do optužbi za prevaru.
Prema Centralnoj izbornoj komisiji, preliminarni rezultati se očekuju u roku od dva dana od glasanja, neposredno prije samita u Albaniji na kojem će lideri Evropske unije i drugih evropskih zemalja razgovarati o sigurnosti i ekonomskom rastu.
Izvor: AFP