Zastupnički dom FBiH imenovao komisiju za Južnu interkonekciju, uz protivljenje HDZ-a BiH
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH imenovao je na vanrednoj sjednici 28. aprila članove komisije za stručnu ocjenu potrebnu za izdavanje urbanistističke saglasnosti za plinovod Južna interkonekcija.
Protiv su glasali zastupnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, koja je dio vladajuće koalicije u tom entitetu.
Zakon o Južnoj interkonekciji, plinovodu koji bi doveo plin u BiH iz pravca Hrvatske, usvojen je u Parlamentu Federacije BiH u decembru prošle godine, uz protivljenja HDZ-a BiH da nosilac ovog projekta bude preduzeće BH Gas, koji je u vlasništvu Vlade ovog entiteta. Ta stranka zahtijevala je formiranje novog preduzeća čije bi sjedište bilo u Mostaru.
Usvajanjem zakona otklonjene su prepreke za plinovod, čijom bi se gradnjom riješila potpuna ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu.
Južna interkonekcija je plinovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog gasa na otoku Krku, a samim tim i evropskim plinovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne.
Planirani plinovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara.
Nakon što je 28. aprila imenovana petočlana komisija, što mora odobriti i drugi parlamentarni dom, trebala je biti održana i redovna sjednica Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.
Zasijedanje je prekinuto, obzirom da nije bilo podrške dnevnom redu za novu sjednicu, jer su zastupnici HDZ-a bili suzdržani tokom glasanja.
Bez rasprave o kažnjavanju femicidaZastupnički dom je također trebao raspravljati i o uvrštavanju kažnjavanja femicida u Krivični zakon tog entiteta.
Izmjenama Krivičnog zakona Federacije BiH, koje je utvrdila Vlada Federacije BiH, predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora za rodno zasnovano ubistvo žene.
Entitetska vlada uputila je te zakonske izmjene u parlamentarnu proceduru, nakon brojnih zahtjeva građana i nevladinih organizacija uslijed porasta broja slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća samo u periodu između 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH, dok njihovi podaci pokazuju da se za nasilje nad ženama najčešće izriču uvjetne kazne, a manje zatvorske i novčane.
Nakon što je u augustu 2023. Nizamu Hećimović u Gradačcu, na sjeveroistoku BiH, ubio njen bivši partner, vlasti su najavile mijenjanje propisa kako bi zaštitile žrtve porodičnog nasilja, pooštrile sankcije za femicid.
Gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine, pokazalo je istraživanje OSCE-a o nasilju nad ženama u BiH.